Brčko i Stolac jedini pozitivni primjeri mogućnosti pluralnog društva

1
2

knjiga-0712

Brčko, Stolac – Proteklog vikenda u brčanskom Islahijjetu upriličena je javna rasprava uz knjigu Politike kulturnog rasizma Nerina Dizdara. BZK Preporod, Izdavačka kuća Dobra knjiga i Centar za strateške studije Međunarodnog foruma Bosna organizovali su ovaj događaj.

Različiti oblici političkih tumačenja i djelovanja unutar savremene bosanske društvene drame bili su istraživačka osnova razmatranja, koja su knjizi Politike kulturnog rasizma  predstavljena kao rezultati istraživanja odnosa idelogijski konstruisanih kolektivizama i posljedičnih isključivanja drugog i drugačijeg, i to u različitim oblicima biološkog i kulturnog rasizma, orijentalizma i aparthejda.
“Jedan od ciljeva knjige jeste da ukaže na, još uvijek prisutne, brojne devijantne oblike javnog govorenja i djelovanja u bosanskom političkom životu”, kazao je Nerin Dizdar, autor.

Brčko i Stolac kao sredine koje su pretrpjele ogromna ratna stradanja i pokušavaju obnoviti svoju pluralnost i multietničnost jedini su pozitivni primjeri mogućnosti pluralnog društva, ali i suprotstavljanja ideologijama isključivosti i otvorenosti građana jednih prema drugima, smatra Dizdar. Politike kulturnog rasizma djelo je koje se, na nadahnut i interesantan način, bavi fenomenologijom bosanske zbilje, riječi su prvog čovjeka bosanskohercegovačkog Preporoda.

„Služeći se tkv. induktivnim pristupom, jer polazi od svog rodnog mjesta Stoca, autor teži ka općim i univerzalnim vrijednostima. Time dolazi do univerzalne pozicije stavova, koji bi trebali da vrijede u Stocu i širom svijeta“, kazao je Senadin Lavić, predsjednik BZK Preporod.

BiH treba ovakva vrsta pisaca i tu smo da mu damo poticaj za dalji rad, naglasio je Lavić, navevši da Dizdar pripada lijevoj političkoj orijentaciji, jer se primjećuje njegov ljevičarsko-kritički emancipatorski diskurs. S druge strane, jedan profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu ističe da knjiga pokazuje zašto u BiH nema demokratije i zašto su nacionalističke stranke demokratiju učinile nemogućom.

„Čim nacionalni kolektiv ima prednost nad pojedincem, onda nema demokratije. On pokazuje kako su se nacionalne kulture pretvorile u kulture isključivosti. Kultura koja vodi u isključivost nije kultura. To je antikultura. Kultura je tu da oplemenjuje i povezuje ljude u jednu veliku zajednicu, koja priznaje zajedničke kulturne vrijednosti“, kazao je Mile Babić, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.

Nacionalizam vezan uz teritoriju daje još gori oblik nacionalizma, naglasio je Babić. Njegov stav je da nacija i vjera moraju biti u službi ljudi, a ne obrnuto.

 

(bdctv/ebrcko.net)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime