Bošnjački vakifi uzeli učešće u izgradnji Osmanske željeznice od Damaska do Medine

0
4

imagesSarajevo   ̶   Povodom obilježavanja 100. godišnjice od Prvog svjetskog rata, Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka će u srijedu, 29. oktobra, održati naučni skup o temi „Kaiser i Sultan: Bagdadsko-berlinska i Hidžaska željeznica“, na kojem će biti riječi i o dobrovoljnom učešću Bošnjaka u izgradnji ovog gigantskog građevinskog poduhvata i jednog od najvećih vakufa koje je ostavilo Osmansko carstvo.

Zamisao organizatora je da za jednim stolom okupi stručnjake iz oblasti prava, historije, politike i međunarodnih odnosa, koji će dati uvid u željeznice Osmanske carevine iz različitih perspektiva.

Hidžaska željeznica, od Damaska do Medine, izgrađena je u prvih osam godina 20. stoljeća i predstavlja najznačajniju rutu osmanske željeznice koja je povezivala Evropu i Aziju sa Medinom i imala veliki značaj za ekonomiju i transport, ali i lakše putovanje muslimanskih hodočasnika na hadždž.

– Donacije Bošnjaka –

Prema riječima jednog od učesnika panela i člana nastavnog kadra na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Hamze Karčića,  proces izgradnje ove željeznice je pomno praćen i podržavan i u Bosni, koja je već bila u sastavu Austro-Ugarskog carstva, ali i zadržala neku vrstu duhovne povezanosti sa Istanbulom.

„Bosanski muslimani su u periodu novembar 1905. – juni 1906. godine proveli i kampanju prikupljanja donacija za Hidžasku željeznicu, a liste donatora su uredno objaljivali listovi ‘Behar’ i ‘Bošnjak’. Među prvim donatorima je bila bosanska muslimanka Tahira Tuzlić sa doniranom sumom od 500 kruna, a prilozima su se istakli i velikodostojnici Esad ef. Kulović sa 400 i Teufik ef. Azabagić sa 200 kruna. Sarajevski komitet je bio aktivan do marta 1906. godine, a novac je doniralo blizu 1.000 bosanskih vakifa“, kazao je Karčić.

Akcije prikupljanja donacija za izgradnju Hidžaske željeznice i nakon prekida rada komiteta provođene su i u ostalim bh. gradovima poput Banja Luke, Sanskog Mosta, Trebinja, Tešnja, Kotor Varoša i Višegrada, a tadašnji list ‘Behar’ u aprilskom izdanju 1905. godine, dakle prije pokretanja pomenutih akcija, je prenio vijest od tadašnjih istanbulskih medija da su za izgradnju željeznice novac donirali i bh. muslimani. Među njima je bio izvjesni Šemsibeg Zaimović iz Brčkog, koji je donirao 640 kruna i bio odlikovan srebrenim Hidžaz medaljonom.

– Od Velikog rata do filmskog klasika –

Panel će se održati u multimedijalnoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke 29.oktobra sa početkom u 14 sati, a govornici će biti prof. dr. Fikret Karčić, prof. dr. Safet Bandžović, doc. dr. Aliye Fatma Mataraci, dr. Hamza Karčić i doc. dr. Dževada Šuško.

Učesnici skupa će predstaviti pomenute željeznice iz perspektive Arapa, Osmanlija, Nijemaca, Rusa i Bošnjaka, te analizirati značaje i uloge Hidžaske željeznice u Prvom svjetskom ratu, što je tema obrađena i u epskom britanskom filmskom klasiku „Lawrence od Arabije“, režisera Davida Leana.

Iz Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka najavljuju da će do kraja godine biti objavljen i zbornik radova učesnika ovog naučnog panela, što će biti konačni proizvod ovog skupa i značajan doprinos naučnoj bibliografskoj građi o ovoj temi.

(Anadolu Agency)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime