Bošnjački narod je u kandžama zlih ljudi

0
0

995387_1259731597390132_4693045849334035338_nAutor: Hako Duljević 

Rođen sam na Pešteru, rastao u patrijarhalnoj porodici i u tom duhu sam odgojen. Volio sam cijeli svijet i dugo mislio „da me cijeli svijet voli“, odrastao uz himnu „Hej Sloveni“, a pod Titovom trobojkom i petokrakom 1988/89. odslužio sam vojni rok u JNA.

Sve do tada živio sam u nekoj vrsti zablude i zanosa pod parolom „bratstva i jedinstva“.
U toku odsluženja vojnog roka sam po prvi put osjetio stvarnu dimenziju tadašnje jugoslovenske zajednice, i uvidio „kuda voda stvarno teče“.

Nakon toga, bez imalo dileme, odbio sam ponuđeni mi čin desetara i članstvo u Savez komunista jugoslavije (SKJ).

Bivšu Jugoslaviju doživljavam kao jedan zajednički brod, na kojem smo svi plovili. Za razliku od nas, nacionalno svjesniji narodi, na tom istom brodu, na vrijeme su sebi obezbijedili „lađu spasa“, odnosno vlastite „nacionalne spasonosne čamce“.

Nakon što je zajednički brod počeo tonuti, svi drugi su se praktično preko noći ukrcali u svoje lađe, dok je moj narod bio prinuđen da se snalazi.

Jedini zračak nade, vidjeli smo u očuvanju Bosne i Hercegovine, odnosno njezinom međunarodnom priznanju. Organiziran je referendum, i vidjeli smo šta se nakon toga desilo, agresija, genocid, progon, silovanja, pljačke…

Sve ono što sam tada vidio, osjetio i proživio dijeli moj život na „do tada i od tada“.

Definitivno, Bošnjaci su preživjeli jedan od najtežih talasa, jednog te istog genocida koji permanentno traje više od sto godina – ali su preživjeli.
Bosna je i nakon svega ipak opstala!

Kao i ranije, i ovaj put smo platili previsoku cijenu. Prosula se šehidska krv, a slobodu još uvijek nismo ostvarili.

I dalje nam je Bosna i svačija i ničija, što u svakom slučaju i dalje predstavlja svojevrsnu opasnost po njen opstanak.

Bošnjaci su i dan-danas, nesigurni i najraseljeniji narod u Evropi, možda i u svijetu. Polovina BiH je i u naslovu i tekstu srpska, povratak na svoja ognjišta za sada nije valjano uspio, a povratnici u našem manjem bh. entitetu nemaju ostvarena opća ljudska prava, zaštitu i sigurnost na tom prostoru.

Djelovanje državnih institucija se otvoreno i ciljano koči.

U državnim institucijama (države BiH) rade i ljudi koji negiraju istu tu državu od koje primaju plaću.

Entitet Federacije je također ortački, a državne i entitetske penzije ostvaruju i oni koji su palili Bosnu.

Javna preduzeća i mediji su u rukama vladajućih političkih elita.

Finansijski sektor su u potpunosti preuzele strane banke, koje raznim trikovima zadužuju državne institucije i javna preduzeća do zastrašujućih dimenzija.

Privatna preduzeća su izložena raznim pritiscima i plaćanju reketa partijskim mešetarima.
Javni tenderi se dodjeljuju isključivo političko podobnim preduzećima.
Nevladin sektor je u rukama vlade.

Prirodni resursi su nedovoljno ili nikako iskorišteni.
Domaća proizvodnja je na nezavidnom nivou, a naša realna izvozna sposobnost je davna prošlost.
Strani faktor je jako prisutan, umjesto susreta, prisutan je stalni sudar raznih interesnih grupa ili vjetrova sa istoka, sjevera i zapada.

Sarajevo je već odavno postalo leglo raznih špijunsko-obavještajnih krugova iz inostranstva.
Centralnog komitata više nema, Tito je sigurno umro, a neki Bošnjaci u to još uvijek ne mogu da povjeruju.

Sve ovo dokazuje moju tvrdnju da je moj narod još uvijek u kandžama zlih ljudi.
Bošnjacima se u miru otima ono što su odbranili u ratu, a za sve to odgovorni su bošnjački politički predstavnici kojima očito nedostaje zrelosti, spremnosti, muškosti, vizije…



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime