Bivši načelnik Damaska u Sarajevu: Žičane ograde podsjećaju na Hitlera

0
7
Bivši načelnik Damaska u Sarajevu: Žičane ograde podsjećaju na Hitlera
Sarajevo – Rođeni Damaščanin iz ugledne obitelji, studirao je i završio arhitekturu u Sarajevu, odlično govori bosanski, u ratu je branio grad s Armijom BiH, tu se zaljubio i oženio.

Rat u Siriji traumatizirao je brojne odrasle i djecu. Stravični događaji koje proživljavaju, pokušavaju izbjeći bježeći u druge zemlje. U većini slučajeva na to su prisiljeni. Jedan od njih je i bivši gradonačelnik Damaska Amjad Alrez, tačnije predsjednik općine Stari grad Damask. On danas živi u Sarajevu, iz Sirije je pobjegao 2012. godine zajedno sa svojom porodicom. No Sarajevo je grad za koji je dugo vezan.

Rođeni Damaščanin iz ugledne obitelji, studirao je i završio arhitekturu u Sarajevu, odlično govori bosanski, u ratu je branio grad s Armijom BiH, tu se zaljubio i oženio.

U razgovoru za TV1 Alrez ponašanje pojedinih država prema izbjeglicama izjednačava sa odnosima u vrijeme II Svjetskog rata. Upozorava, ukoliko zemlje ne žele sirijske izbjeglice, neka zaustave rat jer to mogu.

“Ja sam sklonio ženu i djecu ovdje, poslao u Sarajevo i ja sam ostao. Bio sam na nekim pregovorima sa opozicijom, sa pobunjenicima jedno vrijeme i onda čim je naoružanje, samo vidiš puške, demonstracije. Vidim ja koliko je sati, morao sam odseliti iz mog stana, morao sam napustiti i jendostavno vidim da nema spasa”, priča Alrez.

Kretanje izbjegličkog vala ka susjednoj Hrvatskoj komentira kao isključivo političku stvar, gdje humani karakter skoro da i ne vidimo.

” Sad što su odjednom krenuli ovaj val to je drugi val, sad će biti treći val, čujem sad za Makedonija se sprema 40 hiljada izbjeglica dolazi, to je više politička igra, nego humanitarna. Ko to vodi, to treba da se pita”, kaže.

Podsjeća Alrez da je Sirija kao država godinama unazad primala na stotine izbjeglica, koje su tražile utočište i mir u zemlji u kojoj danas svjedočimo najvećem krvoproliću 21.vijeka.

“Kod nas nije bilo nekog da kaže ja sam izbjeglica, dobio je sve kao i mi Sirijci, dobili posao. Ja se sjećam da sam bio načelnik kada su nama došli libanske izbjeglice, morali smo otvoriti škole, restorane da ih ne terete, da im daju hranu čak i kafiće primite njih bez pare, svako ima svoje kvote ti primaš deset, ovaj petnaest. Primili smo ih, kad je završen rat vraćali su se. I Sirijci su tako mislili da će ih primiti, ali nažalost braća Arapi nisu. Samo Jordan i Liban, ali u kampovima, gdje imaju velike probleme.”, kaže Alrez.

Ne poriče da su ljudi humani, kaže doživjeli su slične sudbine, osjetili svo zlo ratnih dešavanja, znaju kako je biti izbjeglica. Nažalost, sa druge strane politika igra igre. Žičane ograde i vojska koja se šalje na izbjeglice, neobjašnjivi su.

“To je Drugi svjetski rat, isto, za vrijeme Hitlera eto. Mađarska stavila, to su izbjeglice, nemaju naoružanje, nemaju ništa. To su djeca, žene, zašto žice. To je jednostavno nerazumljivo“, naglašava on.

Prema riječima Alreza, izbjeglice nisu humani, već politički problem Evrope koji prestaje onda kada se zaustavi rat.

„Oni mogu zaustaviti rat, Evropa može. Evropa do dan danas ne razumije Bliski Istok, to je problem. Oni misle Bliski Istok može da napravi jednu veliki demokratiju, to je vrlo teško, to ne može. Ne može demokratija na Bliskom Istoku, biti kao demokratija u Evropi,”, ispričao je Alrez za TV1.

Alrez u Sarajevu počinje ispočetka. Ista sudbina očekuje još oko 3 miliona ljudi koji su izbjegli iz Sirije od početka građanskog rata u martu 2011. godine.

(Vijesti.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime