Biserko: ‘Poricanje genocida u funkciji očuvanja RS kao ratnog plijena’

3
10

indeksirajBiH, Srbija   ̶  Krajnji cilj poricanja genocida u Srebrenici je da se onemogući normalizacija odnosa, prije svega između Bošnjaka i Srba, ali i zato kako bi se sačuvala RS kao ratni plijen.

Drugi važan motiv je da zaštite svoje pozicije, karijere i korist koju su imali od tog rata, ističe, između ostalog, u razgovoru za Vijesti.ba Sonja Biserko, osnivač i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

VIJESTI.BA: Na društvenim mrežama pojavila se online peticija kojom se traži ukidanje i oduzimanje državljanstva Srbije Nataši Kandić i Vama. Cilj je da “sakupimo što više potpisa da bi se oduzelo državljanstvo ovim fašistima i proteraju iz naše zemlje!”. Ponovo ste percepirani kao simbol “antisrpstva”. Je li netrpeljivost dostigla vrhunac? Kako komentarišete ovakve i slične aktivnosti?

BISERKO: Kad god se pokrene pitanje odgovornosti Srbije pokreću se takve i slične  inicijative. Radi se o poricanju i zaštiti države i nosilaca funkcija svih onih koji su odgovorni za rat i zločine. Kako su još uvijek nosioci aktuelne vlasti njihove kampanje protiv pojedinaca koji otvaraju te teme sve su žešće kako vreme odmiče. Za to se koriste desničarske organizacije koje dobijaju medijski prostor, ali su veoma prisutni i na društvenim mrežama i raznim forumima.

VIJESTI.BA: Obilježena je još jedna godišnjica genocida u Srebrenici. Uprkos činjenici da su Haški tribunal, Međunarodni sud pravde i Evropski parlament okarakterisali ovaj zločin kao genocid, i dalje je na djelu njegovo negiranje i poricanje. Zašto je to tako? Radi li se o strahu od prihvatanja odgovornosti, želji za prikupljanjem političkih poena kod određenog biračkog tijela ili je u pitanju nešto treće?

BISERKO: Svi poricatelji genocida veoma dobro su upoznati sa onim što se dešavalo ne samo u Srebrenici, nego i u čitavoj Bosni. Neki od njih su i direktno učestvovali u tome. Zašto poriču – pa zato što na taj način održavaju tenziju u Bosni po etničkoj liniji. Krajnji je cilj da se onemogući normalizacija odnosa, prije svega između Bošnjaka i Srba, ali i zato kako bi se sačuvala RS kao ratni plijen. Drugi važan motiv je da zaštite svoje pozicije, karijere i korist koju su imali od tog rata.

VIJESTI.BA: Tokom posjete Sarajevu, srbijanski premijer Aleksandar Vučić rekao je da je u BiH došao kao prijatelj i neko ko predstavlja zemlju koja poštuje teritorijalni integritet BiH, poštuje RS i Daytonski sporazum. Kako Vi ocjenjujete trenutne političke odnose BiH i Srbije?

BISERKO: Regionalni odnosi su veoma fragilni, u posljednje tri godine su stagnirali i sa Hrvatskom i sa Bosnom. Održavaju se samo na viskom političkom nivou. Te susrete (uglavnom pod priskom EU) ne prate odnosi na drugim nivoima niti postoje neke konkretne strategije. Još postoje brojni problemi koji proizilaze iz nasljeđa ratova iz devedestih. Srbija nije spremna da ubrza njihovo rješavanje. U odnosu prema prošlosti  krije se i ključ za budućnost. Sve dok se Srbija ne odredi prema prošlosti neće biti slobodna da ozbiljno promišlja ni svoju ni regionalnu budućnost. To znači sve dok se ne odredi prema politici zločina i pljačke biće i sama talac tog nasljeđa.

VIJESTI.BA: Kako odgovarate na konstataciju srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića da “uopšte ne postoji lijepak da poveže BiH”?

 

BISERKO: Ta i slične izjave govore o pravom odnosu Srbije prema Bosni. Stalno se poziva na Dejtonski sporazum koji nikada i nije suštinski sproveden. Kao na primjer kada je riječ o povratku izbeglica. Od susjeda koji su potpisali Dejtonski sporazum u velikoj mjeri zavisi sudbina Bosne. Naravno, i od međunarodne zajednice. Srbija stalno ponavlja floskulu da će poštovati sve kako se “tri naroda dogovore” koja u suštini odražava njenu nespremnost da vodi konstruktivnu politiku prema Bosni.

Od proglašenja kosovske nezavisnosti 2008. godine, Dodik je sve uradio kako bi obesmislio Bosnu kao državu i poništio sve napore koji su učinjeni do tada. U tome je i uspio. Nažalost, ni međunarodna zajednica se nije pokazala konstruktivnijom. Ona uglavnom odgovornost prebacuje na Bosance. Međutim,  međunarodna zajednica je nametnula Dejtonski sporazum, koji je možda bio u funkciji zaustavljanja rata, ali svakako ne u funkciji održavanja bosanske države.

Poricanje odgovornosti je takođe u funkciji rasturanja Bosne. U srpskim medijima, kao što je Pečat, nagovještava se da će od jesenas početi nemiri u Bosni i da će to biti njen kraj. Dakle, tek se očekuje završnica. Nadam se da će EU i SAD do tada nešto poduzeti.

VIJESTI.BA: Dok jedan dio javnosti u BiH tvrdi da ova zemlja ima budućnost samo ako se vrati principima Daytona, drugi pak ističu da je ovaj sporazum “ludačka košulja”, koju BiH što prije treba skinuti kako bi mogla ostvariti napredak. Šta je realni scenario? Govorilo se i o održavanju nove međunarodne konferencije, tzv. Dayton 2. Je li to moguće?

BISERKO: Dejtonski sporazum nije više upotrebljiv. Potrebna je unutrašnja reorganizacija Bosne i uvođenje nadnacionalnog građanskog principa koji je jedina garancija za njenu integraciju.  Nation – building Bosne podrazumijeva zajednički okvir za sve njene narode uz očuvanje njihove posebnosti. Posljednjih 19 godina na tome se nije ozbiljno radilo. Jedino građanski princip može sačuvati Bosnu.

VIJESTI.BA: EU najavila je novi pristup prema BiH, baziran na reformama i ekonomskim pitanjima. Može li BiH biti pogodno tle za primjenu ovog pristupa? Koliko bi poboljšanje ekonomije doprinijelo razuvjeravanju evroskeptika?

BISERKO: Ukrajinska kriza je promijenila stav prema Zapadnom Balkanu, znači i prema Bosni. U toku su brojne konferencije koje se bave Zapadnim Balkanom. Za očekivati je da dođe i do promjene pistupa. Uključivanje Bosne u NATO svakako bi ubrzalo neke procese a bilo bi i garancija  za njen integritet. I NATO i EU su okvir za očuvanje mira i stabilnosti na Balkanu.

Međutim, to sigurno nije dovoljno. Sve češće se govori i o potrebi ekonomskog oporavka regiona. Zimski protesti u Bosni svakako su ukazali na tu potrebu. Region je zarobljen u tranziciji koja se pokazala neuspješnom.  Isprepletenost politike i tajkuna onemogućilo je bilo kakav ekonomski oporavak. Nažalost, u čitavom regionu, građani imaju male mogućnosti da promjene novi odnos snaga.

VIJESTI.BA: BiH u oktobru očekuju izbori. Šta biste poručili građanima ove zemlje, imajući u vidu činjenicu da je zabilježena zaista velika apstinencija birača?

BISERKO: Pitanje je da li će biti političkih ponuda koje bi išle u susret prioritetima građana. Nacionalne partije do sada nisu ponudile ništa konstruktivno, već su vješto koristile pitanje etničke ugroženosti. U kriznim situacijama vidi se njihov strah od socijalnih pobuna.

Dodik je zimske proteste odmah ocijenio kao pokušaj ukidanja RS. Odmah je otišao po podršku u Beograd i dobio ju je. Vučić je izjavio da je za očuvanje Dejtonskog sporazuma što znači podjelu kakva je na delu. Na jednoj konferenciji u Banjaluci išlo se tako daleko da je u usvojenoj Deklaraciji predloženo osnivanje interventnih policijskih jedinica ukoliko dođe do protesta na jesen. Znači treba ih spriječiti po svaku cijenu. Samo pobuna građana ugrožava njihove pozicije.

Mislim da je veoma važno da građani preuzmu i svoj dio odgovornosti što podrazumijeva stalni pritisak na  politiku. Nažalost, većina je totalno dezangažovana i depolitizovana. Bez inicijative građana nema stvarnih promjena.

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

3 KOMENTARI

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime