BiH jedina balkanska zemlja gdje je PDV isti za hljeb, cipele i jahtu

0
1

4daa396b72a2e6b77a22f373ff60eaabBiH – Niža stopa poreza na dodatu vrijednost (PDV) u Srbiji je od 1. januara povećana na 10%, a kod prometa i uvoza kompjutera i računarskih komponenti na 20%.

U Srbiji je niža stopa PDV-a koja se primjenjuje na hranu, ugostiteljske usluge, ulaznice i lijekove s Novom godinom povećana sa 8 na 10% što je među nižim stopama u Evropi. U Srbiji se osnovna stopa PDV-a od 20% primenjuje od oktobra 2012. godine.

Početkom ove godine, PDV je povećan u Hrvatskoj gdje je međustopa povećana sa 10 na 13%. U Hrvatskoj je također od 1. marta 2012. godine povećana opšta stopa PDV-a sa 23 na 25%. U toj zemlji postoji i nulta stopa PDV-a koja se odnosi na osnovne životne namirnice, lijekove, ortopedska pomagala i knjige.

U Bosni i Hercegovini se primjenjuje jedinstvena stopa PDV-a od 17%, koja nije mijenjana od uvođenja 1. januara 2006. godine, a nema najava i konkretnih inicijativa za uvođenje diferenciranog PDV-a. Prethodnih godina vodila se rasprava o uvođenju diferencirane stope kako bi se povećala stopa PDV-a na luksuzne proizvode, a osnovne životne namirnice, lijekovi i knjige bi se oporezivali po nižoj stopi, što je praksa u skoro svim evropskim zemljama.

Od ostalih država u regiji, opšta stopa PDV-a u Crnoj Gori je 17%, kao u BiH, ali u Crnoj Gori snižena stopa od 7% važi za osnovne životne namirnice, lijekove i medicinske implantante, udžbenike, knjige, novine i časopise.

Standardna stopa PDV-a u Makedoniji je 18%, ali je za 13% manja stopa PDV-a na osnovne životne namirnice, poljoprovredne mašine i repromaterijale, ljekove, rečunare, javni prevoz i stanove.

Standardna stopa PDV-a u Sloveniji je 20%, dok se primjenjuje i međustopa PDV-a od 8,5% za životne namirnice. U Albaniji se primjenjuje jedinstvena opšta stopa PDV-a od 20%.

Opće stope PDV-a u zemljama u našem bližem okruženju, pak, spadaju među niže u Evropi. Gledajući globalno, Evropa je regija u kojoj se primjenjuju najviše stope PDV-a.

U Mađarskoj najviša stopa PDV-a u EU

Među zemljama Evropske unije najviši PDV se primjenjuje u Mađarskoj i iznosi 27%, a snižena stopa PDV-a za odrđene proizvode kreće se od 5 do 18%. Slijedi Danska gdje je uvedena jedinstvena stopa poreza na dodanu vrijednost na sve proizvode od 25%. Također, U Švedskoj se koristi standardna stopa PDV-a u visini od 25%, dok se snižena stopa za najsojetljivije proizvode i robe kreće od 6 do 12%. Rumunija je četvrta zemlja EU-a gdje se primjenjuje najviši PDV u visini od 24%, dok se snižena stopa za neke proizvode kreće od 5 do 9%.

Najniža stopa PDV-a se primjenjuje u Luksemburgu gdje standardna stopa iznosi 15%, dok se snižena kreće u rasponu od 6 do 12% za najosjetljivije proizvode koje koriste konzumenti. Na Južnom Kipru opšta stopa PDV-a je 17%, a snižena stopa kreće od 5 do 8% za određene proizvode i robe. U Španiji i na Malti primjenjuje se stopa PDV-a od 18%.

Standardna stopa PDV-a u Turskoj iznosi 18%, a snižena se kreće od 1 do 8% na određene proizvode. U Italiji PDV iznosi 21%, a snižena stopa je 10%, u Velikoj Britaniji 20%, a snižena 5%, u Francuskoj 19,6%, a snižena od 5,5 do 7%, i u Bugarskoj 20%, dok je snižena stopa 9%.

Prosjek standardnog PDV-a u zemljama Evropske unije iznosi 20,94%.

Većina evropskih i drugih zemalja u svijetu, koje su uvele PDV, uz opštu ili standardnu, primjenjuju i niže međustope za pojedine proizvode i usluge, kao što su hrana, lijekovi, knjige, novine, ugostiteljstvo itd. Snižene stope PDV-a uglavnom se kreću od 5 do 13%.

 

Jedinstven PDV samo u Danskoj i BiH

Među evropskim zemljama, samo BiH i Danska primjenjuju jedinstvenu stopu PDV-a na sve proizvode bez snižene stope za najosjetljivije proizvode. Jedinstvena stopa PDV-a u Danskoj opravdana je činjenicom da je ovo jedna od evropskih država sa najrazvijenim socijalnim programima i malim jazom između bogatih i siromašnih.

Međutim, imajući u vidu vrlo visok jaz između bogatih i siromašnih u BiH, nejasno je zašto domaće strukture vlasti još ne razmatraju uvođenje snižene stope PDV-a na osnovne životne namirnice, što bi u velikoj mjeri pomoglo najugroženijim kategorijama bh. stanovništva da lakše prebrode ekonomsku krizu.

Porez na dodanu vrijednost je indirektni porez, što znači da se ne prikuplja direktno od lica koje je porezni obveznik, već od lica koja se smatraju krajnjim potrošačima.

Porez na dodanu vrijednost (PDV) je najrasprostranjeniji sistem oporezivanja prometa roba i usluga u svijetu. Primjenjuje se u preko 120 država svijeta, a u nekim od njih se javlja i pod drugačijim nazivima. Naprimjer, u Velikoj Britaniji, Kanadi, Novom Zelandu ili Singapuru poznat kao porez na dobra i usluge, dok se u Japanu naziva porezom na konzumiranje.

 

(Klix.ba)

 



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime