Bećirović: Članstvo BiH u NATO-u važnije od članstva u EU

0
1

Doc. dr. Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana u intervjuu za kosovski Gazeta e Re govorio je o zemljama Zapadnog Balkana, gdje su one na putu ka Evropskoj uniji, o putu kojim ide BiH…

Dr. Bećirović, pošto vi vodite jedan od najeminentnijih instituta na Zapadnom Balkanu, koji se isto vrijeme bavi pitanjima vezano za Balkan, prvo pitanje bi bilo, gdje se nalaze zemlje Zapadnog Balkana koje se nisu još učlanile u Evropskoj Uniji?

BEĆIROVIĆ: Države Zapadnog Balkana koje još uvijek nisu postale članice EU nalaze se u jednoj nezahvalnoj situaciji. Na jednoj strani imamo EU, koja se suočava sa svojim izazovima i svojim problemima, dok na drugoj strani imamo pojedine države, koje ne rade dovoljno intenzivno i kvalitetno na približavanju ka članstvu EU. Za države je važan proces približavanja, jer mobilizira većinu zdravih snaga u državi i stvara jednu potpuno novu atmosferu, koja pomaže da države pokrenu unutarnje procese, koji će relaksirati odnose unutar država i tako doprinijeti općem napretku.

Zbog toga je važno i za EU i za države Balkana da ne odustanu u procesa proširenja odnosno procesa pridruživanja, jer će na kraju svima taj proces donijeti napredak. Međutim, znatan dio političkih elita u regionu iako je deklarativno za članstvo u EU nije za članstvo. Razlog je jednostavan, proces približavanja će eliminirati znatan dio postojećih elita i mijenja pravila političkog ponašanja. Zašto bi takvi politički lideri izgubili sve te povlastice i ugodan položaj zbog članstva u EU? Zbog toga navodno retorički podržavaju taj proces približavanja EU, a na drugoj strani na sofisticiran način blokiraju taj proces.

Srbija sa vladom Aleksandra Vučića, podosta je pokazivala interesovanje da bude dio Evropske unije, ali ima još uslova da ispuni. Koje je vaše mišljenje, da li može Srbija postati članica EU kada se nije još odrekla politike opstrukcije prema drugim zemljama u regiji?

BEĆIROVIĆ: Srbija je napravila određeni iskorak. Međutim, još uvijek je rano govoriti o njenom članstvu u EU kao i drugih država. Srbija mora učiniti puno više na približavanju ka članstvu EU. To je jedan dug i iscrpljujući proces. Susjedska politika je važna za proces približavanja. Mora se znati ko su susjedi Srbije. Tu već nailazimo na problem kada je u pitanju Kosovo. Tu imamo konfrontaciju  dva ustavna koncepta. Prema Ustavu Srbije Kosovo je autonomna pokrajina u sastavu Srbije, dok u kosovskom ustavu imamo da je Kosovo nezavisna i samostalna države. To se mora riješiti.

Stanje u BiH, nije još na zavidnom nivou da bi se smatrala stabilna i prosperitetna. Milorad Dodik iako je došao u vlast kao pro-integracioni faktor, on je postao najveća prepreka države BiH. Kojim putem ide BiH?

BEĆIROVIĆ: Bosna i Hercegovina se nalazi u jednoj nezahvalnoj situaciji. Već nekoliko godina se blokira njen ulazak u punopravno članstvo u NATO. To je prije svega zbog utjecaja Srbije, a u posljednje vrijeme zbog utjecaja ruskog faktora. Članstvo BiH u NATO je u ovom trenutku važnije od članstva u EU. Članstvom u NATO-u Bosna i Hercegovina bi osigurala garancije za teritorijalni integritet i time bi bile eliminirane opasnosti od bilo kakvih secesionističkih ili separatističkih namjera. Zbog utjecaja Rusije i njenih eksponenata u regionu postoje namjere da se promijeni geopolitička orijentacija regiona odnosno pojedinih država. Cilj je da to ne bude euro-atlantska perspektiva nego neka druga. I tu će se voditi snažna konfrontacija  između Zapada i Rusije ali i sve većeg utjecaja Turske u regiji. Još jedna činjenica. Daytonski mirovni sporazum omogućava različite oblike blokada i opstrukcija od strane različitih aktera i to se u BiH često (zlo)upotrebljava.

Poslije održanih izbora u Crnoj Gori i velikog pritiska opozicije Milo Đukanović nije više premijer Crne Gore. Crna Gora se opredijelila za euro-atlantske integracije, ali pritisak Rusije je prisutan. Kakvu budućnost ima Crna Gora u kontekstu opredjeljenja?

BEĆIROVIĆ: Crna Gora je izabrala euro-atlantsku perspektivu. Uskoro će postati punopravna članica NATO-a. To njeno strateško usmjerenje sasvim sigurno je poremetilo dio ruskih planova u ovom dijelu svijeta. Zbog toga je snažan pritisak na rukovodstvo Crne Gore i pokušaj organizovanja nemira, čak i državnog udara. Taj pritisak na Crnu Goru nastavit će se i dalje. Cilj je promjena geopolitičkog usmjerenja Crne Gore. Poslije ulaska u NATO Crna Gora ima realne mogućnosti da ona postane nova članica EU. Tih mogućnosti su svjesni u Crnoj Gori i zbog toga ne žele prokockati tu šansu

U Makedoniji su se održali izbori poslije jedne političke krize koja je predugo bila prisutna. Na sceni su se pojavljuju nove političke figure. Ima li mogućnost pojavljivanja neke političke krize i sa novom vladom?

BEĆIROVIĆ: Građani Makedonije su se na proteklim prijevremenim izborima opredijelili za promjene, jer su glasali za opoziciju. Negdje oko 600.000 građana je glasalo za promjene. Niko više ne može zaustaviti te demokratske promjene. Zanimljivo je da niko iz međunarodne zajednice nije čestitao „pobjedu“ na izborima VMRO-DPMNE. Zbog toga je važno da demokratske snage opozicije formiraju novu makedonsku Vlade. Sve drugo vodi Makedoniju u još veću neizvjesnost i nestabilnost.

Kosovo sa velikim preprekama pokušava da gradi svoju budućnost. Politička kriza traje već dugo. Pritisci su i unutrašnji i vanjski. Najveći uslov od strane EU za nju je demarkacija granice sa Crnom Gorom, da bi stekao viznu liberalizaciju. Kako vi gledate na poziciju na kojom se nalazi Kosovo sada?

BEĆIROVIĆ: Kosovo se nalazi već nekoliko godina u stagnaciji. U zemlji ne postoji prijeko potrebni unutrašnji konsenzus o ključnim pitanjima. Pomaci su napravljeni u dijalogu između zvaničnog Beograda i Prištine. Međutim, ključni problem Kosova je nizak standard građana, devastirana ekonomija i nastavak iseljavanja pogotovu mlađe populacije. EU bi morala odobriti bezvizni režim za građane Kosova, jer temelj EU je sloboda kretanja ljudi, robe i kapitala. Znači u ovom slučaju EU zanemaruje ili čak ignorira svoje temelje. Nije dobro viznu liberalizaciju za građane Kosova povezivati sa demarkacijom granice sa Crnom Gorom. Kosovu su potrebni novi lideri, koji nisu opterećeni hipotekama prošlosti i koji na Kosovo gledaju kao perspektivnu i modernu evropsku zemlju, koja ima mnogo toga da pokaže svojim građanima ali i regionu i Evropi. Kosovo za sada je zastalo na ispunjavanju tog zadatka.



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime