BANU: U februaru počinje izrada Novog pravopisa bosanskog jezika

6
11

banu-pravopis-1Sarajevo – Dvadeset godina nakon izdavanja pravopisa bosanskog jezika ukazala se potreba za novim pravopisnim rječnikom za koji je u prethodna dva mjeseca sastavljena redakcija, a zvanični početak rada je predviđen za 21. februar na Dan maternjeg jezika.

Taj zadatak preuzela je na sebe Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti BANU.

Potpredsjednik BANU, akademik Dževad Jahić naveo je na tribini da su pravopisi neka vrsta zakonskog akta u normi i jeziku na kome rade stručnjaci, a za posljednjih 20 godina stasala je generacija bosnista koja može odgovoriti ovom zahtjevnom zadatku. Postojeći pravopis, smatra on, odigrao je značajnu ulogu ali ima svoje slabosti koje su uvjetovane tadašnjim prilikama u kojima je nastajao. Između ostalog, i nedovoljnoj istraženosti bosanskog jezika.

Predsjednik BANU akademik Muhamed Filipović naveo je između ostalog značaj identifikacije imena jezika i imena naroda. Istakao je da svaki narod ima pravo koje mu niko ne može osporiti da svoj jezik naziva svojim imenom.

– Imamo pravo urediti svoj jezik i u to spada i izrada pravopisa – ocijenio je Filipović.

Kako je najavljeno, 21. februara na Dan maternjeg jezika BZK “Preporod” i BANU organizirat će okrugli sto na kojem će biti ozvaničen rad na novom pravopisu te predstavljeni saradnici i članovi Komisija.

Završetak rada na pravopisu, kako je najavio Jahić, mogao bi se očekivati u naredne dvije do tri godine.

Na BANU tribini bosanskog jezika se govorilo o jeziku i standardnojezičkoj normi, odrednicama standardnojezičke norme i njenim izvorima normiranja u trouglu gramatike, rječnika, pravopisa,  pravopisnoj normi i njenom mjestu u procesu normiranja jezika, prvom pravopisu bosanskog jezika i okolnostima u kojima je nastao, njegovim odlikama u cjelini i njegovom značaju za bosanski jezik, principskim slabostima Pravopisa i njihov odraz na rješavanja pojedinih pitanja u njemu, konkretnim nedorečenostima Pravopisa kao uzroka neshvatanja i lutanja u normiranju, rezultatima bosnistike u posljednje dvije decenije kao temeljima za izradu Novoga pravopisa kao i o pitanju pravopisnog rječnika i neophodnosti njegove cjelovitije izrade.

“Proces normiranja svakog jezika ide uporedo i sa samim istraživanjima toga jezika, njegovim izučavanjima sa različitih lingvističkih i kulturnohistorijskih aspekata. Tako je i dosadašnje normiranje bosanskog jezika bilo svojevrstan odraz i slika stanja njegove istraženosti uopće. U tome smislu su se u najskorije vrijeme pojavili i prvi ozbiljniji pokušaji normiranja bosanskog jezika, pri čemu Pravopis iz 1996. godine zauzima pionirsko mjesto.  On je rađen u vrlo teškim prilikama, a i u uvjetima više nego skromne istraženosti bosanskog jezika, tako da je u staru i sam taj pravopis  bio osuđen na skromnost svojih lingvističkih, ali i praktičnoupotrebnih dometa. On je odigrao vrlo krupnu ulogu u otpočinjanju normiranja bosanskog jezika, ali je u isto vrijeme pokazao i neke svoje praznine i nedorečenosti, koje su manje vezane za mogućnosti i spremu samoga autora i Pravopisne komisije, već su više vezane za tadašnje stanje bosnistike. Danas taj pravopis  sve slabije funkcionira u jezičkoj praksi, mada on sam sa svojim mahanama nije jedini uzrok slaboga funcioniranja norme bosanskog jezika uopće. U međuvremenu je bosnistika uznapredovala, a posebno su uznapredovali poduhvati na planu izrade gramatičke norme bosanskog jezika i na planu izrade rječnika bosanskog jezika. Stasao je i bosnistički kadar, sposoban da se naučnije i sa više znanja o svome jeziku uhvati u koštac sa mnogim složenim pitanjima norme bosanskog jezika, pogotovu one pravopisne. Sve su to neki od važnih razloga da je došlo vrijeme za pokretanje izrade Novoga pravopisa bosanskog jezika, modernijeg, kolektivno rađenog, utemeljenijeg u više lingvističkih smislova, pogotovu u smislu čvršće fundiranosti u strukturi samoga izvornoga bosanskog jezika i njegove pisane tradicije, a potom i u smislu njegove govorne tradicije. I ono što je najvažnije, Novi pravopis rješavat će na puno kompetentniji i istraživački utemeljeniji način mnoga pitanja iz ortoepske norme bosanskog jezika. Ta pitanja, istina je, sa čisto formalnog aspekta ne ulaze u ortografsku normu, ali su tijesno vezana za tu normu. Njihovo preciznije rješavanje u vidu kompletnoga pravopisnog rječnika, sa detaljnim gramatičkim opisima, pravopis ne isključuje. Naprotiv, on ih aktuelizira, kazao je potpredsjednik Akademije akademik Dževad Jahić”.

(Fena/Bosna press)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

6 KOMENTARI

    • Dođoše Turci pa za sitne pare ofarbaše” loše” Srbe u zeleno.Zeleni Srbi,kako sad dokazujete neko posebno postojanje(od kamenog doba i crkvom sličnom islamu) kako reče jadan čuveni BiH akademik.Kud li idete i dokle ćete stići,Bog sam zna,ali jedno je sigurno da ste zlo u tuđim rukama.I kad bi video svoju sliku,morao bi nekoga da pitaš ko SI.

      0

      0
  1. Gospodine, brojne besmislice bi čovjek mogao reći tako kao što vi govorite npr. kakos ezvao vaš jezik prije nacionalizacije: slovinski ? dalmatnski ? slavonski ?. Ne gospodine nečemo biti primitivni – mi poštujemo vaš hrvatki jezik te očekujemo od kultivisanog insana da poštuje drugačije. a od primitivca očekujemo gluposti, nacionalizam, mrznju, negirnje. Navikli smo ni Bošnjaci na to , no sabur i to će proći… Treba znati biti dostojanstven i pošten čovjek/ insan…

    0

    0

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime