BANU obilježila 827. godišnjicu Povelje Kulina bana (Foto)

0
5

!!VH-BANU-o-jeziku-10Sarajevo – Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (BANU) održala je tribinu posvećenu jubileju 827 godina od nastanka Kulinove povelje, napisane 29. avgusta 1189. godine u pisarskoj kancelariji bosanskoga bana Kulina.

U uvodnoj riječi akademik Muhamed Filipović je dao širu kulturnohistorijsku dimenziju značaja Povelje, pri čemu je posebno ukazao na fenomen naučnih falsifikata u svojatanju Povelje sa hrvatske ili srpske strane. Radi se, zapravo, o mistifikaciji neoborivih naučnih fakata, koji se prenebregavaju i negiraju, u ime poznatih političko-ideoloških ciljeva poništavanja i prisvajanja Bosne i Hercegovine i pokušaja njenoga historijskog negiranja, posebno negiranja njene državnosti i naučnoga fakta da je Bosna zapravo najstarija balkanska država.U svome uvodnom predavanju na ovu temu akademik Dževad Jahić osvrnuo se na teritorijalno-državne temelje bosanske pismenosti i mjesto i značaj Kulinove povelje unutar te pismenosti.

Filološkom metodologijom tumačeći nepobitne grafijske, morfološke i leksičke odlike Kulinove povelje, akademik Jahić je ta razmatranja povezao sa naučnim falsifikatima svojatanja i negiranja pripadnosti Povelje njenom izvornom bosanskome prostoru. Ta lingvistička fakta isključivo naučnom metodologijom  suprotstavljaju se tim pokušajima i, zapravo, apsolutno obaraju nelingvističke kriterije svojatanja Kulinove povelje i sa hrvatske i sa srpske strane. Jahić se pozabavio i fenomenom da se takva negiranja javljaju i u naizgled naučnoj literaturi i pristupima, pri čemu se u tim pristupima svjesno izbjegava jedina pouzdana lingvistička analiza, a pribjegava se različitim naučno apsurdnim i neutemeljenim ideološko-intelektualističkim konstruiranjima i provokacijama.

 

U zaključku svoga predavanja akademik Jahić konstatira: „Povelja Kulina bana je najznačajniji pisani spomenik bosansko-humske srednjevjekovne pismenosti i najstariji sačuvani spomenik na narodnom starobosanskom jeziku. Ona predstavlja reprezentativan i nepobitan  dokaz duboke historijske utemeljenosti i samoga bosanskog jezika i samosvojnosti kako bosanske države tako i njene pismenosti i kulture. Njegove grafijske odlike nedvojbeno upućuju na prepoznatljivost i autentičnost srednjevjekovne bosansko-humske pismenosti kao polazišta i za historijsko formiranje samoga bosanskog jezika. Te odlike, kao i fonetsko-morfološke i leksičke njegove crte, dosadašnjom naučnom analizom pokazuju organsku pripadnost ovoga dokumenta široj administrativno-pravnoj bosanskoj redakciji staroslavenskog jezika, koja je odavno u nauci definirana, istraživana i objašnjavana.

Naučni falsifikati svojatanja Kulinove povelje kao „hrvatskog“ ili „srpskog“ povijesnog i historijskoga dokumenta i bosančice kao „nebosanskoga“, već „hrvatskoga“ ili „srpskoga“ pisma, lingvistički su apsurdni i njihova jedina potpora je ideološko-unitarističke naravi, koja ima i svoju inercijsku podlogu naslijeđenu iz tradicije i koncepcije bivšega srpskohrvatskog jezika.“

!!VH-BANU-o-jeziku-9 !!VH-BANU-o-jeziku-6 !!VH-BANU-o-jeziku-4 !!VH-BANU-o-jeziku-3 !!VH-BANU-o-jeziku-2
Bosna Press



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime