Bajtal i Kurtćehajić: Hrvatska mora uputiti izvinjenje za agresiju nad BiH kao što ga traži od Srbije

0
5

Bajtal i Kurtćehajić: Hrvatska mora uputiti izvinjenje za agresiju nad BiH kao što ga traži od Srbije

Najava posjete Hrvatskoj od strane predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ponovo je pokrenula talas insistiranja na izvinjenjima zbog agresije i zločina. Dok Hrvatski zvaničnici s pravom od Vučića i Srbije zahtjevaju izvinjenje, isto izvinjenje ne pomišljaju uputiti Bosni i Hercegovini i njenim građanima. O svemu šute i bosanskohercegovački političari, koji kako tvrde naši sagovornici, na to kao i mnoga druga pitanja nemaju adekvatnu reakciju.

Profesor Esad Bajtal smatra da je zahtjev Hrvatskih zvaničnika prema Srbiji potpuno legitiman.

“Sa stanovišta logičke i principijelne ravni žrtva agresije ima pravo da traži određenu vrstu izvinjenja. Dakle, to je jedan potpuno legitiman zahtjev, gledan u svojoj čistoti i sa logičnke i sa principijelne ravni”, rekao je Bajtal.

Međutim, postavlja se pitanje, dodaje Bajtal, zašto Hrvatska svoj odnos prema Bosni i Hercegovini i dug izvinjenja ne odradi na isti način na koji to traži od Vučića i Srbije.

“Tu vidimo jednu neprincipijelnost, odnosno tu Hrvatska iz politika pada u politikanstvo. Tražim da mi se izvinete ali se ja sama nikome izvinjavati neću za potpuno istu i identičnu stvar, agresiju, žrtve, silovanja i za sve što je bilo, za što postoje sudske odluke. Ako za tu stvar vrijedi tražiti izvinjenje sa jedne strane, onda vas to izvinjenje ako da dobijete, pa i ako ga ne dobijete, obavezuje na vlastito izvinjenje prema drugima kojima ste uradili isto to”, rekao je Bajtal za Vijesti.ba.

esad-bajtal-17

Bajtal naglašava da ako princip izvinjenja vrijedi na jednoj strani, onda mora važiti na svim stranama jer sve žrtve zaslužuju izvinjenje i svaki agresor ima obavezu da izvinjenje uputi.

On je govoreći o tome zašto bosanskohercegovački političari jednostavno ne kažu da Hrvatska s pravom od Srbije traži izvinjenje, ali bi isto izvinjenje morala uputiti Bosni i Hercegovini kazao da mi ne znamo da li bosanskohercegovački političari uviđaju ili ne uviđaju ovaj momenat.

“Ne znamo da li uviđaju ili ne, odnosno da li uviđaju a šute. Ako uviđaju a šute, a nije teško uvidjeti jer se radi o očiglednom, zašto se o tome šuti treba pitati njih. Šta je u pitanju? Jesu li to neki dogovori, neke igre, nedostatak hrabrosti ili je nedostatak mudrosti. Ne vide ono što svi vide. Ako ne vide ono što svi vide onda nemaju moralno pravo da sjede tu gdje sjede. Ako vide pa neće da kažu onda tog prava imaju još manje”, rekao je Bajtal.

– Onda moraju otići i osloboditi mjesto ljudima koji će izgovoriti upravo to – Da, neke vam se izvinu ali izvolite i vi uraditi isto, dodao je Bajtal.

Suad_Kurtcehajic_966595848

Ipak sa druge strane kada je riječ o agresiji Srbije na Hrvatsku, profesor Suad Kurtćehajić smatra da u samom početku sukoba Hrvatska nije imala internacionalno priznanje za razliku od Bosne i Hercegovine pa se ne može, pravno gledajući govoriti o agresiji nego o građanskom ratu.

“BiH je imala drugačiju situaciju jer je 6.aprila međunarodno priznata i nakon toga momenta imali smo agresiju i od strane Savezne Republike Jugoslavije ali i Hrvatske. Događaji u Hrvatskoj sa početka sukoba dešavali su se u Jugoslaviji, nakon 25.juna 1991.godine, nakon što su Slovenija i Hrvatska jednostrano bez podrške internacionalne zajednice proglasile nezavisnost. Priznanje Hrvatske je došlo tek nakon što je stvorena međunarodna konferencija u Haagu i nakon što je oformljena Badniterova komisija, koja je rekla da je Jugoslavija u disoluciji. 15. januara Hrvatska je priznata, iako je po mišljenju Badniterove komisije od 11.januara rečeno da Hrvatska ne ispunjava uslove za međunarodno priznanje zbog zakona o manjinama koji je Hrvatska usvojila 3.decembra 1991.godine i koji nije zadovoljavao standardne Evrope. Međutim Bandinterova komisija nije bila presuđujuće tijelo jer da jeste Hrvatska ne bi bila priznata”, podsjetio je Kurtćehajić.

Čak i pad Vukovara, koliko god to teško zvučalo to je ipak desilo u okviru Jugoslavije kao države i to u tome trenutku je bio građanski rat, dodao je Kurtćehajić.

Naglasio je da bosanskohercegovački političari generalno imaju problem neadekvatne reakcije na sve.

“Susjedi se prema nama ponašaju, i Srbija i Hrvatska, zbog nedozrelosti političara u BiH kao prema nekoj nedonoščadi, a ne bi se smjeli ponašati tako sa državom koja ima ozbiljne političke reprezente”, rekao je Kurtćehajić za Vijesti.ba.

– Mi se trebamo prestati ustručavati da to govorimo jer Tuđmanova politika je bila dvojaka politika, zato je i podržao referendum u BiH, a već prije toga je napravio platfomu za podjelu BiH, dodao je Kurtćehajić.

(Vijesti.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime