Akademik Mehmed Akšamija novi predsjednik BANU – Bošnjaci, gradite nacionalne institucije

0
15
AKADEMIK MEHMED AKŠAMIJA NOVI PREDSJEDNIK BANU
– BOŠNJACI, GRADITE NACIONALNE INSTITUCIJE
Iz osjećaja prijateljstva prema Bosni, jedan ugledni historičar iz Beograda imao je potrebu da kaže da Srbija i Hrvatska neće odustati od ideje o podjeli Bosne. Veli, „to je njihova trajna politika“. „Pa šta nam je činiti“, upitaše ga. „Gradite svoje nacionalne institucije. To je jedini način da spasite Bosnu od srpskog i hrvatskog nacionalizma, kao i da sačuvate svoj bosanski nacionalni i kulturni identitet“, veli on.
Dok sam obnašao dužnost reisu-l-uleme u Bošnjaka, shvatio sam nužnost podizanja nacionalne svijesti kod Bošnjaka kroz izgradnju nacionalnih institucija. Zapažanje i savjet historičara iz Beograda je dodatno potvrdilo to moje uvjerenje. Zbog toga sam odlučio da se nakon oslobađanja od dužnosti reisu-l-uleme posvetim izgradnji bošnjačkih nacionalnih institucija, počevši od Bošnjačke akademije nauke i umjetnosti (BANU), Svjetskog bošnjačkog kongresa (SBK) i Bošnjačke nacionalne fondacije (BNF).
Priznajem, nisam bio nimalo svjestan kakvu će lavinu izazvati taj poduhvat. Moglo se očekivati da će to iritirati srpske i hrvatske nacionaliste, ali nije se moglo očekivati da će to toliko zasmetati bošnjačkim a-nacionalistima, koji u podizanju bošnjačkih nacionalnih institucija vide opasnost za Bosnu i Bošnjake. Prije svih zasmetalo im je osnivanje Prve bošnjačke gimnazija, koju je inicirao i osnovao Sabor Islamske zajednice. Zanimljivo, sada im to više ne smeta jer rado svoju djecu upisuju u tu gimnaziju.
Nažalost, to je naopaka pamet, koja već jedno stoljeće prati Bošnjake, koji se nakon Prvog svjetskog rata nisu snašli u atmosferi nastajanja nacionalnih država u Europi. Nisu na vrijeme shvatili da je bio istekao rok univerzalnih država/carevina, koje su prvenstveno bile bazirane na religijskom identitetu: „Islamdom” Osmanska i „Christendom“ Austrougarska carevina.
Na ostacima te dvije carevine u Europi su nastale države-naciji ili nacije-države. Nacionalni identitet je zamijenio religijski, a nacionalna država je zamijenila univerzalnu. Tu povijesnu promjenu bosanski su susjedi, prije svih Srbi i Crnogorci, iskoristili pa su na Berlinskom kongresu (1978) izmolili svoje nacionalne države, koje su im izgradile nacionalne, kulturne i jezičke institucije.
Bošnjaci u Bosni su ostali kratkih rukava, gdje nisu imali snage da budu svoji na svome, već su postali meta potkusurivanja dviju carevina, s jedne, i dvaju susjeda, s druge strane. Visoka porta Istanbula je digla ruke od Bošnjaka, dok je Visoka vlast Beča Bošnjake uzela za ruku da ih povede u novo doba pod svojim kišobranom.
Bošnjacima u to vrijeme nije padalo na pamet da se bave ni svojim nacionalnim ni svojim državotvornim identitetom. Njihova jedina briga bila je kako biološki preživjeti. Stoga, njihovo nacionalno i duhovno blago bilo je na dohvatu ruku njihovih susjeda, koji su ga nemilice krali i sebi prisvajali.
Nasreću, tog blaga je bilo toliko mnogo da ga nisu mogli svega pokrasti. Ostalo je nešto od toga za Bošnjake, koji su u međuvremenu svoju posebnost i prepoznatljivost debljali kroz svoj formalni religijski identitet te na toj osnovi gradili svoje religijske institucije umjesto nacionalnih.
Nažalost, nisu imali snage da se izbore za svoje etničko ime „Bošnjak“ i svoje državno-nacionalno ime „Bosanac“, već su morali kao presedan u svijetu prihvatiti nacionalno ime „Musliman“ kako bi izbjegli bezimenu nacionalu „neutralnost“ u odnosu na srpski i hrvatski antibosanski nacionalizam.
Naravno, ime „musliman“ je časno ime, ali to nije i ne može biti nacionalno ime nijednog naroda u svijetu, pa tako ni nacionalno ime Bošnjaka/Bosanaca, koji su se zvali tim imenom prije nego su primili islama i time usvojili ime „musliman“, kao svoj religijski i duhovni identitet.
Agresija devedesetih godina prošlog stoljeća na nezavisnu i međunarodno priznatu bosansku državu s posljedicom genocida nad Bošnjacima, preokrenula je pamet u Bošnjaka u korist njihove probuđene svijesti o njihovom etničkom porijeklu i nacionalno-državnom pravu.
Otuda se probudila nacionalna volja i skupila se duhovna hrabrost u Bošnjaka da 2011. god. u Novom Pazaru udare temelj Bošnjačkoj akademiji nauke i umjetnosti (BANU), kao pionirski korak u okupljanu bošnjačke akademske i nacionalne pameti radi afirmacije bošnjačkog etničkog bića i bosanskog nacionalno-državnog prava.
Za prvog predsjednika BANU bio je izabran akademik Ferid Muhić, za drugoga akademik Muhamed Filipović, koji je prošle 2020. god. preselio na Ahiret. Prije nekoliko dana. 16. januara, 2021. god. za novog predsjednika BANU izabran je akademik Mehmed Akšamija, a za generalnog sekretara akademik Muamer Zukorlić.
Dakako, izbor akademika Akšamije za predsjednika BANU je od povijesnog značaja za daljnji razvoj nacionalne svijesti i nacionalnih institucija u Bošnjaka.
Akademik Akšamija je europsko i svjetsko ime u umjetničkom i znanstvenom istraživanju, kao i drugim dostignućima u oblasti Opće teorije umjetnosti – Teorije fotografije. To je, naravno, prepoznala Evropska akademija znanosti i umjetnosti pa je na svojoj sjednici Senata Evropske akademije znanosti i umjetnosti (EASA – Academia Scientiarium et Artium Europaea / European Academy of Sciences and Arts) održanoj 16. Decembra, 2019. god. jednoglasno izabrala akademika Akšamiju kao redovnog člana ove akademije.
Malo je nacija u svijetu, koje se mogu pohvaliti imenom i djelom akademika Akšamija, kao što se time može pohvaliti bosanska nacija i malo je nacija u svijetu, koje imaju na čelu svoje nacionalne akademije nauka i umjetnosti čovjeka poput akademika Akšamije, kao što to sada ima bosanska nacija.
Nije sramota BANU-a što ju sadašnja bosanska država ne priznaje kao svoju državnu instituciju, već je sramota Bošnjaka/Bosanaca, koji obnašaju državne funkcije, koji ne shvaćaju važnost nacionalnih institucija u Bošnjaka, institucija koje treba da budu štit od naleta antibosanske politike iz Beograd i Zagreba.
I nije akademik Akšamija kriv što ima europske i svjetske reference, na koje bi svaka nacija bila ponosna zato što svoj naučni i umjetnički ugled i rad želi staviti u službu nacije, već je kriva sadašnja politika u Bošnjaka/Bosanaca, koja ne skida perdu sa očiju kako bi vidjela što je to što kod Bošnjaka/Bosanaca jača nacionalnu svijest, kako bi prepoznala to veliko intelektualno i duhovno blago koje u sebi nose veliki ljudi poput akademika Akšamije.
Naravno, BANU će nastaviti svoj rad na čelu s akademikom Akšamijom uz veliku muku kao i dosada zbog onih koji ju osporavaju samo zato što joj nisu dostojni ni duhom ni umom.
Nije li u tome najviša vrijednost BANU-a da postoji unatoč skeptika, ojkofoba, a-nacionalista i pakosnika u Bošnjaka, koji još uvijek žive u nekom pred političkom i pred nacionalnom dobu bošnjačke/bosanske svijesti o državi i naciji, odnosno o naciji i državi jer nacija ne pravi državu, već država pravi naciju.
Pošto je u Bošnjaka uglavnom sve mimo svijeta, tako je i ovaj proces od države do nacije/od nacije do države, mimo svijeta pa je razumljivo što bosanska „nacija“ pravi bosansku „državu“ a ne bosanska „država“ bosansku „naciju“.
I pošto je usud Bošnjak/Bosanaca da do svog cilja, posebno nacionalno-državnog, idu zaobilaznima a ne prijekim putem, onda nema drugog puta ni za BANU već da ide tim zaobilaznim putem dok se ne otvori rampa za ulazak prijekim putem u bosansku državu, ako Bog da.
Mom dragom akademiku Mehmedu Akšamiji želim dug život, dobro zdravlje i veliki uspjeh na čelu BANU.
Stojim na raspolaganju u svakom pogledu, ako Bog da!
Dr. Mustafa Cerić


Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime