Aida Hadžialić: Važno je da školski sistem daje dobre i odgovorne građane

0
12

BiH, Švedska – Aida Hadžialić cijeli svoj život vjeruje da znanje i obrazovanje čine temelje za razvoj svakog pojedinca i društva u cjelini.

Kada je kao petogodišnja djevojčica stigla u Švedsku, izbjegavši iz ratom zahvaćene Bosne i Hercegovine, roditelji su je uključili u školski sistem. Nakon što je završila gimnaziju s najvećim ocjenama, mogla je birati univerzitete na kojima će studirati, između ostalog Oxford i Cambridge, ali je mlada Bosanka odlučila ostati u Švedskoj i diplomirati na univerzitetu Lund. Opet s najboljim ocjenama. Odmah nakon diplome izabrana je za dogradonačelnicu grada Halmstada.

Kako bi se odužila državi koja joj je dala najbolje obrazovanje i jednake uslove za razvoj profesionalne karijere, angažirala se u političkom smislu. Članica je švedskih Socijaldemokrata, a od prije godinu i pol, najmlađa je ministrica u Švedskoj vladi.

U Sarajevo je došla na poziv ambasadora Švedske Fredrika Schillera, koji je ministrici ponudio da baš u zemlji svog porijekla obilježi Međunarodni dan žena.

Odmah po dolasku u Sarajevo, ministrica Hadžialić dala je intervju za Radiosarajevo.ba, počevši konstatacijom kako joj je čast da može biti u Bosni i Hercegovini, i da joj je srce puno.

Razgovarala: Vesna Andree Zaimović, Video i foto: Faruk Zametica

Radiosarajevo.ba: Vi niste jedina ministrica u resoru obrazovanja u Švedskoj. Zašto je jednoj zemlji potrebno više ministara obrazovanja?

Hadžialić: Švedska ima jedno ministarstvo školovanja, ali ima tri ministra koji su odgovorni za različite dijelove obrazovnog sistema. Moja odgovornost su gimnazije i visoko školstvo odraslih, kako bi se oni mogli educirati kroz čitav život i rekvalifikovati po potrebi, što je veoma važno za našu ekonomiju.

Radiosarajevo.ba: Da li švedske gimnazije proizvode kadar koji će biti konkurentan na tržištu?

Hadžialić: Mislim da je Švedska škola jedna od najboljih u svijetu. U tom školskom sistemu sva djeca imaju mogućnosti. Škola je jednako dostupna svima. I ja kad sam došla u Švedsku mogla sam početi školovanje kao i sva druga djeca. Niko me nije razlikovao ili gledao na neki drugi način, pružene su mi sve mogućnosti. Mogla sam se školovati od prvog razreda pa do univerzitetskog nivoa i sve je bilo besplatno. Mislim da je to jedna veoma važna baza za uspješnu državu. Naravno da bih željela da Bosna i Hercegovina može pružiti iste takve mogućnosti svoj svojoj djeci.

Radiosarajevo.ba: Kada je u pitanju rasprostranjenost škola po cijeloj državi, da li u Švedskoj postoje područja u kojima još treba da se radi na podizanju školstva?

Hadžialić: Švedska je velika zemlja po teritoriji, iako imamo samo 10 miliona stanovnika. Imamo tri veća grada – Stockholm, Goteborg i Malmo, a svi drugi gradovi su mnogo manji. Naš je glavni princip da čitava država treba da živi, što znači da se vrše ulaganja i u manje gradove. Želimo da se svako dijete razvija.

Školovanje radnog kadra, budućih poslodavaca i odgovornih građana
Radiosarajevo.ba: Kada govorimo o kurikulumima 21. stoljeća – šta je to što oni treba da sadrže, s obzirom na dostupnost Interneta koji ‘sve zna’. Koju vrstu znanja škole 21. stoljeća trebaju da podstiču kod djece?

Hadžialić: Moj glavni princip je da škola u Švedskoj treba da obrazuje budući radni kadar, ljude koji će raditi za naše kompanije i državni sektor, ali i da omogući stvaranje budućih poslodavaca, ljudi koji će stvarati nove firme i nova radna mjesta. Na taj način ekonomija raste, a kada je tako, svi imamo bolji standard života.

S jedne strane, važno je imati temeljna znanja, moraš znati matematiku, švedski i engleski jezik i tako dalje… Ali istovremeno je važno razvijati metodologiju, da učenici znaju kako da pronađu znanje, kako da stvaraju nova znanja od toga. Takođe, veoma je važno da školski sistem daje dobre građane, ljude koji će nastaviti formirati Švedsku kao jednu demokratsku, socijalnu državu u kojoj će svaki građanin imati bolju budućnost.

Radiosarajevo.ba: Pretpostavljam da ste upoznati sa školskim sistemom u Bosni i Hercegovini. Kakva su vaša zapažanja i šta mislite da bismo mogli uraditi da bi se taj sistem unaprijedio?

Hadžialić: Školovanje je ključno kako bi se gradila jedna uspješna država i ekonomija. Poželjela bih da Bosna i Hercegovina više investira i ulaže u školstvo – od malih nogu pa do univerzitetskog nivoa. Bilo bi poželjno da se škole u BiH integrišu. Znam da ovdje postoji fenomen ‘dvije škole pod jednim krovom’, pa čak i tri škole. Gledajući to iz evropske perspektive, možda ne bi trebalo da bude na taj način. Odrasla sam u Švedskoj, išla sam u iste škole, imala iste učitelje i iste školske planove i programe kao i moji drugari Šveđani koji su rođeni u toj državi, niko nije pravio razliku. To stvara jednu jaku državu, jaku ekonomiju i školstvo i vjerovatno bi Bosni i Hercegovini to trebalo.

Radiosarajevo.ba: Poznato je da uspješni ljudi cijeli život uče, a neuspješni ljudi misle da sve znaju. Koja je vaša poruka o univerzalnoj važnosti učenja?

Hadžialić: Učiti se mora kroz čitav život, kako za svoje privatne potrebe, tako i radi ekonomije. Mogu vam reći da je bitan razlog što je Švedska tako lijepo prošla kroz finansijsku krizu 2008/9. godine to što smo imali razvijen sistem dokvalifikacije za odrasle ljude. Kada nas je pogodila finansijska kriza, ljudi koji su izgubili svoje poslove imali su mogućnost brze rekvalifikacije, te su tako mogli dobiti nova zaposlenja. Kriza je bila kratka, između ostalog, zbog dobrog školskog sitetema.

Radiosarajevo.ba: Možete li nam pojasiti kako izgleda švedski sistem dokvalifikacije i rekvalifikacije za odrasle?

Hadžialić: Postoje dva izvora finansiranja obrazovnog sistema, kako za mlade, tako i za odrasle. S jedne strane, obrazovanje finansira država, a s druge strane, općine. Nama je važno da svaka odrasla osoba ima mogućnosti prekvalifikacije, bilo u teoretskom ili praktičnom smislu. Sve zavisi od trenutne ekonomije: sada je potrebno mnogo ljudi koji se bavegradnjom, trgovinom, medicinom itd… To znači da trenutno investiramo u ove sektore.

Radiosarajevo.ba: Kada su u pitanju izbjeglice koje trenutno dolaze u Švedsku, šta je to što im školski sistem nudi? Gdje vidite sve te ljude u budućnosti?

Hadžialić:: Švedska iz humanitarnih razloga prima te ljude, jer imamo suviše ratova u svijetu i nama je važno da pomognemo, pogotovo ljudima koji sada dolaze iz Sirije. S druge strane, mi to gledamo kao investiciju. Znamo da su ljudi koji dolaze iz Sirije školovani, da dolaze iz države koja je do nedavno bila poprilično funkcionalna, da će se ti ljudi brzo adaptirati i postati dio švedskog društva. Ali mi im moramo otvoriti mogućnosti, a tu je školovanje veoma važno, pogotovo ukoliko je potrebna neka dokvalifikacija kako bi se mogli zaposliti na našem tržištu. Tu imamo lijep primjer kako su se ljudi iz bivše Jugoslavije, a pogotovo iz Bosne i Hercegovine, adaptirali u Švedskoj. Znate da je početkom devedesetih došlo otprilike 80.000 ljudi. Danas su, manje-više, svi ti ljudi zaposleni, rade negdje ili su stvorili sopstvena preduzeća i često se navode kao dobar primjer integrisane grupe, pogotovo kada je u pitanju stepen zaposlenosti. To je zato što smo imali dobre predispozicije, ljudi koji su došli iz Bosne i Hercegovine su bili školovani, imali su volju i htjeli su da nastave svoj život. Sada imamo sličnu situaciju sa ljudima iz Sirije – oni nisu tu došli jer su birali, već zato što ih je rat natjerao na to.

Duboko zahvalna Švedskoj
Radiosarajevo.ba: Možemo li se na trenutak vratiti u vaše djetinjstvo – kako je vama bilo tih prvih godina, da li ste pričali svoj jezik u porodici, sa kim ste se družili, kako je izgledao vaš ulazak u švedsko društvo?

Hadžialić: Mi smo došli te davne 1992. nakon što je u Bisni i Hercegovni počeo rat. Ja sam rođena u Foči i vi znate kako je taj kraj nastradao. Došli smo tokom ljeta, sjećam se da smo došli nekom brodom, da smo živjeli pod šatorima i da je padala kiša (kao danas u Sarajevu). Znam da su mi roditelji rekli: Aida, sada možeš mirno spavati. Te su mi riječi ostale veoma jasno u glavi. Bila sam dijete, ne sjećam se baš mnogo stvari, ali ovoga se sjećam. Poprilično brzo smo se preselili i došli u grad gdje sam odrasla i školovala se. Duboko sam zahvalna za sve što mi je Švedska dala – školovanje, nove životne mogućnosti mojim roditeljima i meni, a i drugim ljudima kao što smo mi. Zato sam se politički angažovala, da Švedskoj vratim ono što je uložila u mene.

Radiosarajevo.ba: Kako se u Švedskoj uopće gleda na mlade ljude koji se učlanjuju u političke stranke?

Hadžialić: Evo pogledajte moj tim (5-6 ljudi koji su sa ministricom stigli u Sarajevo, op. aut). Svi smo nekih dvadesetih – tridesetih godina. U Švedskoj je veoma važno da imamo dobar, reprezentativan sistem. Važno je koliko je ko educiran, ali je važno i da imamo kadar koji odslikava društvo na različite načine. Naša vlada je simbol toga – ja sam postala najmlađa ministrica u švedskoj historiji. Kada me je nazvao premijer da mi to saopšti, bila sam šokirana, ali sam isto tako shvatila da je to znak države kakvu on hoće da gradi?

Radiosarajevo.ba: Nema predrasuda prema mladim ljudima?

Hadžialić: Gleda se da mladi ljudi imaju svoja znanja, svoja iskustva, te da su ta iskustva veoma važna kako bi se vodila pametna politika.

Radiosarajevo.ba: Moram konstatirati da vi izvrsno pričate bosanski jezik, pogotovo imajući u vidu da ste se školovali u drugoj sredini, Ali to nije uvijek slučaj. Kako posmatrate naše ljude koji žive u dijaspori, a koji sa svojom djecom ne pričaju jezik svoje zemlje?

Hadžialić: Stvarno dobro govorim… baš vam hvala (smijeh)! Mislim da većina priča bosanski, mada znam da ima primjera da ljudi ne vladaju jezikom. Ali bih ipak rekla da je većini u dijaspori važno držati do svojih korijena. Isto tako, naglasila bih da je dijaspora jedan veoma važan resurs za Bosnu i Hercegovini.

Aida Hadžialić u posjeti BiH: U Švedskoj je velika bh. dijaspora koja želi investirati u BiH (FOTO)

Radiosarajevo.ba: Kako je dijaspora organizirana u Švedskoj i da li ste vi dio te zajednice?

Hadžialić: Jesam. Navest ću dobar primjer APU mreže u Stockholmu, koja je baš prošlog vikenda primila tim bh. predstavnika na Euroviziji. Sakupili su se mnogi naši ljudi kako bi pomogli finansijski i moralno, jer je važno da Bosna i Hercegovina ima reprezentaciju u Evropi, na različitim mjestima i na različitim nivoima.

Radiosarajevo.ba: Pratite li muziku i sport iz Bosne i Hercegovine?

Hadžialić: Pratim, nastojim… iako najviše volim one stare bendove kao što su Bijelo dugme i Plavi orkestar.

Radiosarajevo.ba Hvala vam na razgovoru i želimo vam mnogo uspjeha!

Radiosarajevo.ba



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime