Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH: Rizikujemo da nam EU ne prizna rezultate popisa stanovništva

1
2

adil_osmanovic_colicBiH – Sistem kontrole dodijeljenih sredstava iz budžeta Ministarstva civilnih poslova do sada nije bio na zadovoljavajućem nivou. Ministarstvo će u narednom periodu izvršiti analizu utroška dodijeljenih grant-sredstava od 2012. do 2015. godine te pokrenuti neophodne sudske sporove, najavio je Osmanović.

Čelnici entitetskih zavoda i Agencije za statistiku BiH dobili su jasno upozorenje od Međunarodnog monitoring tima o posljedicama koje nas čekaju ako se za tri sedmice ne dogovore o metodi obrade podataka dobijenih popisom stanovništva prije dvije i po godine.

Moguće je da domaće statističke institucije izgube kredibilitet, a druga mnogo veća opasnost jeste da nam Evropska unija ne prizna rezultate popisa, upozorava Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH i koordinator Vijeća ministara za pitanje popisa.

Unatoč razmimoilaženju vladajućih stranaka većine na zadnjoj sjednici Zastupničkog doma bh. parlamenta, Osmanović kao zamjenik predsjednika SDA uvjerava da Vijeće ministara BiH ima stabilnu većinu.

STAV: Nakon nedavne posjete predstavnika EUROSTAT–a rečeno je da statističke institucije u BiH imaju rok od tri sedmice da postignu dogovor o objavi rezultata popisa. Hoće li rok biti ispoštovan i šta bi predstavnici EUROSTAT-a mogli učiniti ako se njihov “ultimatum” ne ispoštuje?

OSMANOVIĆ: Statističke institucije u BiH i Centralni popisni biro trebaju uložiti maksimalne napore i u naredne tri sedmice usvojiti potrebne odluke o tome kako će se obraditi podaci o rezidentnom i nerezidentnom stanovništvu, kao i druga potrebna metodološka pravila koja su trenutno sporna (deterministička i probabilistička pravila kod obrade podataka). Rukovodstva statističkih institucija u toku zadnje misije Međunarodnog monitoring tima upoznata su i upozorena na posljedice neusaglašavanja spornih pitanja. Upoznata su značajem objave podataka iz popisa stanovništva za daljnje aktivnosti i obaveze kod podnošenja zahtjeva Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, kao i s obavezom popunjavanja aplikacije kad se zahtjev za članstvo prihvati. Znači da će statistika imati poseban značaj u narednom periodu jer treba pružiti relevantne podatke po svim sektorima u procesu pridruživanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

Evropska komisija i EUROSTAT podržavali su konstantno neovisnost statističkih institucija u BiH te isticale značaj objave podataka iz popisa za donošenje potrebnih odluka na svim nivoima vlasti u BiH. Daljnje prolongiranje usvajanja potrebnih metodoloških odluka za obradu podataka iz popisa može utjecati na kredibilnost statističkih institucija u BiH.

Evropska komisija može obustaviti ili privremeno zaustaviti rad Međunarodnog monitoring tima, a u tom slučaju nećemo imati potrebnu međunarodnu verifikaciju rezultata popisa stanovništva. Međunarodna verifikacija rezultata neophodna je zbog validnosti i uporedivosti svih ekonomskih i socijalnih indikatora BiH s drugim državama, a posebno s EU.VH-Adil-Osmanovic-02STAV: Zakonski rok za objavu rezultata jeste 1. juli 2016. godine. Popis je obavljen prije dvije i po godine, s obzirom na proteklo vrijeme, hoće li rezultati oslikavati stanje na terenu (u međuvremenu je bilo iseljavanja, ljudi umiru itd.)?

OSMANOVIĆ: Međunarodni monitoring tim i EUROSTAT ocijenili su da su pripreme za popis i sam terenski rad popisivanja urađeni dobro te su i na zadnjoj misiji dali mišljenje da ima dovoljno vremena da se objave kvalitetni podaci do kraja juna tekuće godine. Imajući u vidu dosadašnji utjecaj i angažman Međunarodnog monitoring tima i EUROSTAT-a, rezultati objave popisa bit će validni. Podaci dobiveni i obrađeni u skladu s važećim propisima i principima odražavaju stvarno stanje za period kada se popis stanovništva i obavio. Rezultati popisa stanovništva odražavaju stanje na dan 30. septembra 2013. godine, što se smatra referentnim datumom popisa. Sve promjene koje su bile iza referentnog datuma (umrli i rođeni stanovnici, migracije…) ne utječu na rezultate popisa iz 2013. godine.

STAV: Vijeće ministara BiH zadužilo je Vaše ministarstvo za realizaciju preporuka revizora koji su ocijenili da nam je nerealna cijena lične karte. Šta Ministarstvo civilnih poslova može učiniti i je li realno očekivati snižavanje cijena ličnih dokumenata. 

OSMANOVIĆ: Cijena lične karte utvrđena je Pravilnikom o cijeni ličnih dokumenata, a uvjetovana je cijenom koštanja samih obrazaca ličnih karata koje se plaćaju isporučiocu. Podsjećanja radi, cijena obrasca lične karte je 18,72 KM i u procentu cijene koju građani plaćaju iznosi više od 100%.

Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine ukazuje na nedostatke Ugovora o isporuci i uspostavi sistema za djelomičnu personalizaciju kartica, isporuci opreme za personalizaciju kartica i nadogradnju postojeće opreme i kompletnog sistema za personalizaciju elektronskih ličnih karata i održavanje sistema na 10 godina, vrijednog blizu 105 miliona KM. Ovaj je ugovor IDDEEA zaključila s preduzećem Muehlbauer d.o.o. Banja Luka. Poznato je da se zbog ovog u Tužilaštvu BiH vodi intenzivna istraga o nabavci ličnih karata te se očekuje da se u što skorije vrijeme podigne i optužnica protiv odgovornih lica.

Radi sprečavanja mogućih štetnih posljedica po budžet institucija Bosne i Hercegovine, preporučeno je da IDDEEA analizira odredbe Ugovora, naročito onih koje se odnose na obavezu plaćanja ukupnih ugovorenih količina ličnih dokumenata, kao i drugih odredbi koje mogu proizvesti štetu po budžet institucija Bosne i Hercegovine te da ih pokuša riješiti u sporazumu s dobavljačem.

Cijena lične karte može se korigirati i može se sniziti, ali je za to neophodno izvršiti realne procjene u saradnji s Ministarstvom finansija i trezora Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da je prihodovna strana budžeta zasnovana na sadašnjoj cijeni. IDDEEA je zadužena da pripremi novu analizu koja ima za cilj stvaranje uvjeta za korigiranje cijene lične karte.

STAV: Zbog problema u obrazovanju djece povratnika u RS-u tražili ste da se u njegovo rješavanje uključe OHR, PIC i OSCE. Osporavanje bosanskog jezika ipak nije prestalo.

OSMANOVIĆ: Mi smo na Konferenciji ministara obrazovanja u Bosni i Hercegovini, kao najvišem savjetodavnim i koordinirajućim tijelom, kojom predsjedava Ministarstvo civilnih poslova BiH, donijeli zaključke o uklanjanju diskriminacije, segregacije, asimilacije i politizacije u obrazovanju. Zaključke su usvojili svi ministri obrazovanja u Bosni i Hercegovini i oni su dostavljeni svim obrazovnim vlastima u državi na postupanje. Nažalost, kad je riječ o kršenju prava na jezik i prava na obrazovanje djece povratnika u entitetu Republika Srpska kroz ukidanje nacionalne grupe predmeta, kroz negiranje bosanskog jezika i njegovo preimenovanje u tzv. “bošnjački jezik” prije početka ove školske godine, konkretnih pomaka nije bilo. Problem je eskalirao i proširio se i na druge povratničke sredine, što je dodatno otežalo ionako izuzetno teške uvjete života povratnika.

Iz tog razloga obratio sam se visokom predstavniku u BiH, ambasadorima Vijeća za implementaciju mira i glavnom uredu OSCE-a u Beču, zatraživši pomoć pri rješavanju problema u obrazovanju djece povratnika u entitet Republika Srpska, imajući u vidu njihove ovlasti i nadležnost nad implementacijom Daytonskog mirovnog sporazuma kao i činjenicu da je OHR supotpisnik Privremenog sporazuma o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika.

Kao rezultat toga, Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira usvojio je 2. decembra prošle godine Kominike, u kojem su pozvani nadležni organi vlasti na svim nivoima širom BiH da hitno i odlučno osiguraju odgovarajuću nastavu iz nacionalne grupe predmeta. U Kominikeu PIC-a je i zahtjev OSCE-a od 7. oktobra prošle godine upućen Narodnoj skupštini Republike Srpske, u kojem se traži da ona razmotri svoj stav o pitanju bosanskog jezika u ovom entitetu. Ministarstvo civilnih poslova nema informaciju o tome da li je i kakav odgovor na to pismo dostavljen OSCE-u.

Ono što znamo jeste da su predstavnici međunarodne zajednice, a prvenstveno OSCE-a i Ambasada SAD-a u Bosni i Hercegovini, intenzivirali napore na rješavanju problema bosanskog jezika i nacionalne grupe predmeta u entitetu Republika Srpska i iskreno se nadamo da će ti napori što prije polučiti i konkretnim rezultatima na terenu.VH-Adil-Osmanovic-03Ministarstvo civilnih poslova BiH pratit će i dalje dešavanja o ovom pitanju i u skladu sa svojim nadležnostima, iako ograničenim, nastaviti poduzimati aktivnosti radi osiguranju jednakog prava na obrazovanje, kako djece povratnika u entitet Republika Srpska tako i na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine.

STAV: Ministarstvo civilnih poslova objavilo je u oktobru 2015. godine treći opći poziv naturaliziranim državljanima BiH. Koliko je osoba dostavilo dokaze da još imaju pravo na državljanstvo i koliko je naturaliziranih do sada ostalo bez državljanstva BiH?

OSMANOVIĆ: Od početka oktobra, kada je objavljen Opći poziv, do danas javilo se samo šest osoba koje su dostavile kompletnu dokumentaciju – dokaze. Pozivom je obuhvaćeno oko 19.000 osoba koje se nalaze u službenoj evidenciji naturaliziranih osoba, a koje se nisu javile na prvi Opći poziv iz 2006. godine, a ni na drugi Opći poziv iz 2008. godine. Nakon provedena dva Opća poziva, bez državljanstva je ostalo 1.209 osoba (824 državljanstava Bosne i Hercegovine oduzela je Komisija Vijeća ministara za reviziju odluka o naturalizaciji stranih državljana, a 385 državljanstva oduzelo je Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine).

Napominjem da je Državna komisija za reviziju odluka o naturalizaciji stranih državljana postojala do polovine 2009. godine, kada je u Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine formiran novi odsjek unutar Sektora za državljanstvo i putne isprave. Odsjek za reviziju odluka o naturalizaciji stranih državljana naturaliziranih između 6. aprila 1992. godine i 1. januara 2006. godine preuzeo je predmete revizije od Državne komisije.

STAV: Sedam institucija kulture od značaja za BiH dobilo je upravne odbore, u septembru je potpisan memorandum o njihovom finansiranju praktično iz 35 izvora. Je li to riješilo problem njihovog funkcioniranja i opstanka?

OSMANOVIĆ: Memorandum o razumijevanju radi pružanja podrške radu ustanova kulture od općeg značaja i interesa za Bosnu i Hercegovinu za period od 2016. do 2018. godine rezultat je realizacije zaključka Vijeća ministara BiH sa sjednice održane 23. jula 2015. godine. Zaključkom je data saglasnost Ministarstvu civilnih poslova BiH da u saradnji s institucijama BiH, entitetskim ministarstvima iz oblasti kulture, kao i drugim zainteresiranim javno-pravnim subjektima u BiH, pripremi prijedlog sistemskog rješenja za ustanove kulture od općeg značaja za BiH te da osigura rješenje aktuelnih i statusnih pitanja (upravljačkih, administrativnih i finansijskih) na privremenoj osnovi, odnosno do konačnog rješavanja njihovog pravnog statusa, a radi omogućavanja normalnog funkcioniranja ovih ustanova.

Memorandum je potpisalo 35 subjekata koji u naredne tri godine planiraju izdvojiti određena finansijska sredstva iz svojih budžeta za podršku radu institucija kulture od značaja i interesa za BiH. Trenutno je za 2016. godinu izdvojeno 1.467.600 KM. Ovaj novac bit će uplaćen na namjenski podračun Ministarstva civilnih poslova BiH čim se steknu operativni i tehnički uvjeti za njegovo uspostavljanje, s obzirom da je to u nadležnosti Ministarstva finansija i trezora BiH. Uspostavu tog podračuna zatražili smo još 28. septembra prošle godine. Memorandum je kreiran kao prijedlog privremenog rješenja finansiranja institucija kulture, sve dok se ne nađu dugoročna pravna i finansijska rješenja za funkcioniranje ovih institucija, na čemu će Ministarstvo civilnih poslova BiH kontinuirano raditi.

STAV: Kolika su dugovanja Zemaljskog muzeja BiH, za koji se stalno ističe da je u najtežoj situaciji? Ima li njegova nova uprava ideju kako i sama može doprinijeti saniranju teškog stanja?

OSMANOVIĆ: Dugovanja Zemaljskog muzeja BiH iznose oko tri miliona KM, što je 66,87 posto ukupnih dugovanja svih ustanova kulture od općeg značaja i koristi za BiH, a uz to je Muzeju za normalan rad potrebno oko 1,4 miliona KM godišnje. Svaka od ovih sedam institucija kulture ima određena dugovanja koja skoro pa prevazilaze njihove budžete. Ono što je u ovom trenutku jasno jeste da će jedino adekvatno rješavanje ovih pitanja biti na nivou zakonskih rješenja, a što će doprinijeti dugoročnom očuvanju i funkcioniranju institucija kulture.

STAV: Slažete li se s često iznošenim ocjenama da se u BiH premalo izdvaja za kulturu ili nam, zapravo, samo nedostaje sistem kontrole podjele novca? Koliko Ministarstvo civilnih poslova ove godine ima na raspolaganja za projekte iz oblasti kulture?

OSMANOVIĆ: Ministarstvo civilnih poslova BiH ove godine putem grant-sredstava izdvaja 3.097.000 KM namijenjenih za projekte institucija kulture. Za projekte međunarodne kulturne saradnje bit će izdvojeno 440.000 KM, 117.000 KM za projekte iz oblasti inovatorstva i tehničke kulture te 444.0000 KM za naučna istraživanja i inovacije kroz programe Evropske unije. Ministarstvo je ove godine povećalo iznos grant‑sredstava za projekte institucija kulture za skoro milion maraka.

Sistem kontrole dodijeljenih sredstava do sada nije bio na zadovoljavajućem nivou. Ministarstvo će u narednom periodu izvršiti analizu utroška dodijeljenih grant‑sredstava u prethodnim budžetskim godinama od 2012. do 2015. godine te će u skladu s propisanim procedurama pokrenuti neophodne sudske sporove.

STAV: Na zadnjoj sjednici Zastupničkog doma parlamenta BiH vidjele su se varnice između stranaka parlamentarne većine – u slučaju zakona o Ustavnom sudu BiH i Krivičnog zakona BiH na jednoj strani bili su SNSD, Savez za promjene i HDZ BiH, a na drugoj stranke sa sjedištem u Sarajevu. Ima li ovakvih problema u Vijeću ministara?

OSMANOVIĆ: Ono što trenutno mogu naglasiti jeste da Vijeće ministara BiH ima stabilnu većinu. A u vezi s najavljenim zakonom o Ustavnom sudu BiH predstavnika iz RS-a, mi u SDA smatramo da on nije prihvatljiv. Nije moguće isključiti strane sudije iz Ustavnog suda BiH ili promijeniti način donošenja odluka u tom sudu, a da se ne izvrše promjene u kompletnoj ustavnoj strukturi BiH u vezi s nadležnostima i načinom odlučivanja raznih nivoa vlasti. Promjene u Ustavnom sudu bez ostalih promjena narušile bi grubo ravnoteže uspostavljene Daytonskim mirovnim sporazumom.

Neprihvatljiv je i prijedlog izmjena Krivičnog zakona BiH jer je njima predviđeno brisanje člana 239, koji popisuje sankcije za nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH i Suda BiH. Problem u vezi provođenjem odluka Ustavnog suda BiH treba riješiti na način da se ugrade dodatni mehanizmi koji će osigurati njihovu implementaciju, a ne ukidati postojeće.

STAV: Kada će biti popunjeno Vijeće ministara BiH, budući da je Bakiru Dautbašiću, kandidatu SBB-a za ministra prometa i komunikacija BiH, ukinut pritvor?

OSMANOVIĆ: Još ne možemo sa sigurnošću govoriti o tačnom datumu popune upražnjenih pozicija u Vijeću ministara. Odlučni smo podržati kandidata SBB-a kada do imenovanja dođe, u skladu sa zakonom propisanim procedurama. Stranka demokratske akcije opredijeljena je neupitno za koaliciju sa SBB-om. Smatramo da je koalicija doprinijela stabilizaciji prilika u Bosni i Hercegovine, posebno u onim segmentima koji su uvjet za priključenje Evropskoj uniji, a time i za ekonomski oporavak i stabilnost naše države.

(Stav)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

  1. ko to ima pravo da krije brojke popisa stanovnistva …. to sto se kriju popisi govori da u bosni vise od 75 posto muslimana i to nekom ne odgovara

    0

    0

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime