75. godišnjica od smrti Muhammeda Ikbala promocijom knjiga Džibrilovo krilo i Poruka Istoka

0
3

prom-knjig-ikbal-11-2013-1Sarajevo – U Sarajevu je obilježena 75. godišnjica od smrti Muhammeda Ikbala promocijom knjiga Džibrilovo krilo i Poruka Istoka

NA PUTU BUĐENJA MUSLIMANSKOG UMMETA

Pridružujući se velikom broju simpatizera i poštovaoca širom svijeta koji su tokom 2013. godine obilježili 75. godišnjicu od preseljenja u okrilje Allahove milosti velikog pjesnika, filozofa, državnika Južne Azije, duhovnog tvorca države Pakistan, najistaknutije misaone i umjetničke figure muslimanskog svijeta u stoljeću iza nas, allame, dr. Muhammeda Ikbala, 12. novembra 2013. godine Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, IC Rijaseta IZ El Kalem i Bošnjački institut Fondacija Adil-beg Zulfikarpašić pripremili su veliku promociju dvije nove knjige prevedene na bosanski jezik: Džibrilovo krilo Annemarie Schimmel i Poruka Istoka Muhammeda Ikbala. Ove knjige su u bosanski jezik prenijeli akademik Enes Karić i prof.dr. Džemal Latić.

Uz prevodioce na promociji su govorili prof.dr. Ismet Bušatlić, dr. Hilmo Neimarlija i mr. Zehra Alispahić. Promociji je prisustvovao i Nj.E. Khalid Amir Jaffery, ambasador Pakistana u našoj zemlji sa suradnicima i veliki broj ličnosti iz javnog života Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina kao mala zemlje može biti ponosna da se nalazi u plejadi onih zemalja čije su vlade i kulturno-odgojne institucije prepoznale grandioznost ličnosti Muhammeda Ikbala i u okviru svojih Univerziteta otvorile Ikbalove katedre. FIN u Sarajevu, od ove godine članica UNSA, imao je tu privilegiju da pod svojim okriljem bude promicatelj ove ideje.

Obnoviti svoju tradiciju u skladu sa vremenom

Obraćajući se prisutnima i govoreći o značaju Muhammeda Ikbala za ovo podneblje dekan FIN-a, prof.dr. Ismet Bušatlić je između ostalog kazao: „U Evropi postoje mnoga njegova djela koja se rado čitaju i istražuju. Glavna poruka Ikbalovih misli je da muslimani obnove svoju tradiciju u skladu sa vremenom u kojem žive. Uvijek je želio da muslimani ostave snažniji utjecaj na svim poljima. Ono o čemu je govorio i pisao Ikbal može se jasno vidjeti i u otvorenosti, znanju i različitostima i na ovim prostorima.“

Muhammed Ikbal je pripadao skromnoj muslimanskoj porodici brahmanskih korijena iz kašmirskoga kraja, čiji preci su islam prigrlili još u 15. stoljeću, za vrijeme Sultana Zejnulabidina Padišaha. Opisujući svoje porijeklo, Muhammed Ikbal je u jednom stihu kazao:

Tijelo mi je cvijet iz sjemena Kašmira,

srce mi je iz Harema Hidžaza a moja je poezija iz Širaza.

Roditelji (otac krojač i trgovac, a majka domaćica) bili su jednostavne i duboko religiozne ličnosti koje su suptilno ali i odlučno utjecale na njegove poglede, ponašanje i rani intelektualni razvoj. Tradicionalnu školu Kur`ana pohađao je u rodnoj Sialkoti u Kašmiru a svoj intelektualni put nastavio u Škotskoj misijskoj školi i Vladinom koledžu u Lahoreu. Nakon što je stekao zvanje magistra filozofije na Univerzitetu u Pendžabu jedno vrijeme je radio kao lektor za arapski jezik na Odsjeku za orijentalistiku u Pendžabu. Svoje dalje intelektualno usavršavanje nastavio je u Evropi u Engleskoj na Univerzitetu  Cambridge a kasnije u Njemačkoj na Univerzitetu u Minhenu gdje je doktorirao o temi Razvoj metafizike u Perziji.

Ikbalove studije u Evropi i njegovi kontakti sa uglednim profesorima i orijentalistima ostavili su dubok trag na njegov duh, izoštrili njegov intelekt i proširili njegove vidike. Boravak u Evropi omogućio mu je da iz prve ruke upozna duh i život Zapada, njegovu kulturu i civilizaciju.

Ikbal je uzorni moderni muslimanski mislilac koji je spajao deklariranu odanost svojoj vjeri sa spremnosću da prihvati produkte savremenosti.

S uvjerenjem da se religija i nauka uzajamno jačaju pozivao je muslimane da obnove svoju tradiciju u svjetlu novih postignuća u svim poljima znanja.

„…Ummet pao na sedždu, i muslimani ne znaju da se usprave..“

Govoreći o Ikbalovoj potrazi za inspiracijama u Evropi i na Zapadu akademik Enes Karić koji je na bosanki jezik prenio kapitalni rad iz pera „dive islamskih studija u Njemačkoj i na evropskom Zapadu Annemarie Schimmel“ – Džibrilovo krilo koje predstavlja iscrpni prikaz islamskih vjerskih motiva u pjesničkom i mislilačkom opusu Ikbala, Karić je istakao da je Ikbal islamski mislilac koji je najbolje poznavao zapadno mišljenje pokušavajući ga spojiti sa istočnjačkim duhom što se jasno vidi u njegovim djelima(…) Ikbal je bio čovjek dinamičnog mišljenja i zabrinjavalo ga je što su muslimani zaboravili na islam i njegove vrijednosti. Veličao je evropsku nauku i poeziju. Želio je da se konačno razbudi iznemogli muslimanski ummet. Govorio je kako je ummet pao na sedždu, i kako muslimani ne znaju da se usprave…“

Stalno traganje za naukom i usavršavanjem

Jezik Ikbalove poezije je jedan od najvažnijih aspekata njegovoga života. Vjerovatno je pjesnički duh kakav u sebi nosi prof.dr. Džemal Latić, veliki zaljubljenik u pjesnički opus i životno djelo Muhammeda Ikabala, mogao u bosanski jezik tako dobro prenijeti Ikbalovih stihova iz poeme Poruka Istoka, koju je inače Ikbal pisao na perzijskom. No čini nam se čitajući stihove koje je prof Latić preveo sa engleskog kao da čitamo sam izvornik. “Poezija je za njega bila uzvišeni cilj. Zagovarao je stalno traganje za naukom ali i stalnim usavršavanjem. Ikbal je zasigurno mislilac i pjesnik koji utjelovljuje Istok i Zapad. I sam je produkt islamskog humusa i njemačke kulture“, rekao je Latić.

Mogućnosti uzdizanja čovjeka ka višim razinama ljudske egzistencije

Sva intelektualna veličina Muhammeda Ikbala na poseban način dolazi do izražaja kroz brojne izrečene napisane ili nenapisane eseje doktora Hilme Neimarlije koji je napisao i veoma inspirativnu i poticajne recenzije za dosada prevedene i objavljene Ikbalove knjige. U svom osvrtu na Džibrilovo krilo i Poruku Istoka dr. Neimarlija je kazao: „Ikbala je mislilac koji je želio da uđe u samu srž traganja za kulturnim naslijeđem savremenog čovječanstva, učenjak kojeg su mnogi nazvali Geteom istoka. Ove dvije knjige daju uvid u pjesništvo Ikbala ali i njegov religijski svijet, odnosno svijet religijskih simbola bez kojih njegovo mislilaštvo ne bi moglo biti potpuno razumljivo. Ova djela su prilika da se susretnemo sa velikim misliocem i istraživačem kulturnog nasljeđa savremenog čovječanstva, ali i najljepših duhovnih mogućnosti čovjeka Istoka i Zapada, i mogućnosti uzdizanja današnjeg čovjeka ka višim razinama ljudske egzistencije”.

Usprkos znatnoj pažnji koju Ikbal privlači bilo na Indijskom potkontinentu ili širom svijeta, uporno se javlja osjećaj da njegova djela još nisu dobila onu vrstu kritičke pozornosti i uvažavanja koje zaslužuju.

Međutim, imajući u vidu njegovu snažnu vezanost za pitanja ummeta u cjelini, a posebno za pitanja arapsko-islamskog svijeta, njegove nagomilane probleme i moguća rješenja koja Ikbal nudi kroz svoj poetski i filozofski opus, sa žaljenjem se može konstatirati da stvarna slika ovoga grandioznog intelektualca ne odgovara njegovom tretmanu u velikom djelu muslimanskoga svijeta. Možda je Bosna i Hercegovina ovom promocijom i dosad objavljenim radovima na nivou jedne male zemlje i male zajednice muslimana učinila iskorak.

Nadamo se, kako je to pisala Annemarie Schimmel, da će Ikbal nastaviti inspirirati ljude učeći ih važnoj ulozi ljudskog bića kao namjesnika Božijeg, koji radi na Božijoj zemlji i koji je pozvan da je obrađuje u odgovornosti za sva bića koja žive sa njim, nikad ne zaboravljajući da „zemlja pripada Bogu“. Ikbal je sam nazvao pjesnika koji je u stanju pobuditi novi život u ljudima i stvoriti novi pogled na ljudska bića, „nasljednikom Božijih poslanika.

(Rijaset)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime