31. Oktobar 2017
Izetbegović govorio na Generalnoj skupštini UNESCO-a: Kvalitetno obrazovanje je ključ za bolje sutra
Na početku obraćanja Izetbegović je poručio da je partnerstvo BiH i UNESCO-a bilo izuzetno snažno u proteklih 25 godina, od kada se naša zemlja pridružila toj organizaciji.

“Naše je partnerstvo postalo snažno tokom proteklih 25 godina otkad smo se pridružili ovoj organizaciji. UNESCO je uvijek bio pravi prijatelj i partner institucijama i građanima Bosne i Hercegovine u očuvanju i promoviranju naše kulturne, etničke i vjerske raznolikosti i u obnovi našeg kulturnog naslijeđa koje je teško stradalo tokom rata. Jedan od aneksa Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je rat okončan, posvećen je uspostavi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. To je prvi put u savremenoj historiji da je očuvanje kulturne baštine integrirano u međunarodni mirovni sporazum. UNESCO je imao zadatak da pomogne provedbu ove važne misije, koja je postavila temelje našeg partnerstva”, poručio je Izetbegović.

Budući da je UNESCO-ov mandat čvrsto ugrađen u Program održivog razvoja do 2030. godine (Agenda 2030) i Ciljeve održivog razvoja do 2030. godine, Bosna i Hercegovina će nastaviti blisko sarađivati s ovom organizacijom u promoviranju obrazovanja, kulture, nauke i komunikacije kao pokretača održivog mira i razvoja, u skladu sa duhom i ciljevima Agende 2030, naglasio je član Predsjedništva BiH.

“Očuvanje mira je zapravo bio naš glavni cilj kada je Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2014. godine, zajedno s tadašnjim generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Ban Ki-moon-om, pokrenulo jedinstvenu inicijativu pod nazivom “Dijalog za budućnost” usmjerenu na promociju suživota i raznolikosti u Bosni i Hercegovini.
Ovaj projekt, koji je prvi te vrste u sistemu Ujedinjenih nacija, osmišljen je da kreira prostor za dijalog, da promovira izgradnju povjerenja i uvažavanje različitosti, da podigne nivo svijesti, učešća i uticaja mladih u političkom dijalogu o pitanjima koja utiču na razvoj naše zemlje, da promovira ulogu obrazovanja kao pokretača veće društvene kohezije, i da istakne značaj i ulogu kulture u ostvarivanju zajedničkih ciljeva izgradnje mira i održivog razvoja. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i tim Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, uključujući UNDP, UNICEF i UNESCO, zajednički su uspješno proveli prvu fazu ovog projekta u periodu od 2014. do 2016. godine. Naslanjajući se na rezultate prve faze, sada zajedno radimo na implementaciji druge faze ovog projekta, šireći ga na našu regiju, kako bismo uključili Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru”, kazao je Izetbegović.

Dodao je da bez obzira na složene izazove s kojima se suočavamo, BiH će ostati posvećena unapređenju međukulturalnog i međureligijskog dijaloga, tolerancije i harmonije kao stubova naše države i društva.

“Mnogi od vas se sjećaju tužnog trenutka 9. novembra 1993. godine kada je srušen Stari most u Mostaru. Ali sam siguran da se sjećate i 23. jula 2004. godine, kada smo zajednički proslavili otvaranje obnovljenog Starog mosta. Taj je trenutak bio prekretnica u našoj novijoj historiji – svjedočanstvo o otpornosti ljudskog duha i snazi kulture da ponovo izgradi mostove koji povezuju ljude i zajednice. Obnova Starog mosta bila je rezultat međunarodnih napora koje su predvodili Svjetska banka i UNESCO, u koordinaciji s Bosnom i Hercegovinom, a koje su podržali Italija, Turska, Hrvatska, Nizozemska i mnogi drugi međunarodni partneri”, kazao je Izetbegović.

Obnovom Starog mosta otpočeo je i proces uspješne regionalne saradnje na očuvanju kulturne baštine. Odličan primjer te regionalne saradnje bio je projekat nominacije stećaka za upis na Listu svjetske baštine koji su Bosna i Hercegovina, Srbija, Hrvatska i Crna Gora zajednički pokrenule i realizovale pod okriljem UNESCO-a.

Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a je 15. jula 2016. godine donio odluku kojom je na Listu svjetske baštine upisano 28 nekropola sa ukupno 4,000 stećaka koji se nalaze na teritoriji Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Ovi srednjovjekovni nadgrobni spomenici naročito su posebni po svom interkonfesionalnom karakteru, jer su ih koristili pripadnici tri srednjovjekovne vjerske zajednice – Crkve bosanske, Pravoslavne crkve i Rimokatoličke crkve. Bosna i Hercegovina je ponosna što je koordinirala ovaj regionalni projekat kojim se afirmira značaj kulture kao platforme za promoviranje pomirenja, saradnje i razvoja.

“Nominacije za upis Sarajevske hagade i Rukopisne zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu na UNESCO-ov Međunarodni registar Pamćenje svijeta, koje je Bosna i Hercegovina dostavila prošle godine, još su jedan primjer našeg doprinosa očuvanju kulturološke raznolikosti. Bosna i Hercegovina se odlučila kandidirati za članstvo u Komitetu za svjetsku baštinu UNESCO-a na predstojećim izborima koji će se održati ovdje u Parizu 14. novembra. Želimo ovom prilikom izraziti najdublju zahvalnost svim zemljama koje podržavaju našu kandidaturu. Vjerujemo da naša posvećenost očuvanju i obnovi kulturne baštine Bosne i Hercegovine, kao i naša iskustva i stručnost u razumijevanju i afirmaciji raznolikosti čine Bosnu i Hercegovinu uvjerljivim i predanim kandidatom za članstvo u Komitetu za svjetsku baštinu. Naš glavni cilj, kao člana ovog tijela, bio bi zaštiti i povećati vjerodostojnost Konvencije o svjetskoj baštini kao najvažnijeg globalnog instrumenta za prenošenje kulturne baštine, kao zajedničkog resursa čovječanstva, budućim generacijama”, naglasio je Izetbegović.

Bosna i Hercegovina je mjesto susreta civilizacija i most između Istoka i Zapada. Ona je najzapadniji doseg pravoslavnog kršćanstva i islama, jedan od najistočnijih dosega katoličanstva, i gotovo pola milenija dom maloj, ali uspješnoj jevrejskoj zajednici koja je sastavni dio našeg društva. Etnička ili vjerska isključivost i ekstremizam su apsolutno neprihvatljivi s naše tačke gledišta jer su suprotni vrijednostima koje smo vijekovima njegovali, poručio je u svom obraćanju Izetbegović.

“Pristup kvalitetnom obrazovanju je preduvjet za izgradnju prosperitetnih i mirnih društava. Zaostajanje nerazvijenih i slabo razvijenih zemalja iza razvijenog svijeta direktno je povezano s njihovim zaostajanjem u pristupu kvalitetnom obrazovanju, istraživanju i inovacijama, naročito u području nauke i tehnologije. Zato naš prvi i najvažniji cilj mora biti postepeno smanjivanje i konačno zatvaranje obrazovnih, naučnih i tehnoloških jazova u našem svijetu. Moramo osigurati da svako društvo, svaki građanin i svako dijete u svijetu, bez obzira ko su ili gdje se nalazili, u potpunosti i jednako ostvare korist od naučnih i tehnoloških dostignuća naše civilizacije. UNESCO igra važnu ulogu u tom pogledu, potičući izgradnju inkluzivnih društava znanja i promovirajući razmjenu i pristup znanju i informacijama, naročito naučnim i tehnološkim istraživanjima i inovacijama”, istakao je Izetbegović.

Dodao je da svi slavimo obnovu Starog mosta u Mostaru. Ali, njegova obnova ne bi bila moguća bez međunarodne pomoći bazirane na razumijevanju njegovog kulturnog značaja.

“Bosna i Hercegovina se nije oporavila sama. Iako uvijek svjesna poteškoća koje je donijela privremena, ali nužna ovisnost od vanjske pomoći, Bosna i Hercegovina je ipak uspjela da tu vanjsku pomoć pretvori u korist svih njenih građana. Danas mnoge druge zemlje u našem svijetu trebaju pomoć u izgradnji i obnovi mostova u svojim društvima. Bosna i Hercegovina – kao domovina znamenitih mostova i mostograditelja između ljudi, naroda, kultura i religija – spremna je da pomogne u tim izazovima izgradnje i obnove dvadeset prvog vijeka. A uloga UNESCO-a u tom pogledu danas je važnija nego ikada prije, jer ova je organizacija uvijek bila najbolji okvir za izgradnju mostova međunarodne saradnje u obrazovanju, nauci, kulturi i komunikaciji. Pobrinimo se da tako i ostane”, zaključio je Izetbegović.

(klix.ba)

Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR