12. Novembar 2016

Sud Bosne i Hercegovine danas je potvrdio optužnicu protiv Jovana Tintora zbog zločina protiv čovječnosti počinjenih na području Vogošće u proljeće i ljeto 1992. godine, javio je BIRN.

Kako je ranije saopćeno iz Tužilaštva BiH, Tintor je optužen za nezakonito zatočenje, mučenje, premlaćivanje, tjeranje na prinudne radove i ubistva velikog broja žrtava bošnjačke i hrvatske nacionalnosti počinjena na više lokacija, uključujući logore u sarajevskoj općini Vogošća.

Kao posljedica zločina, kako su naveli iz Tužilaštva BiH, gotovo cjelokupno stanovništvo bošnjačke i hrvatske nacionalnosti je do konca 1992. godine bilo prognano s područja Vogošće i okoline.

Tintor je optužen kako je ove radnje počinio kao predsjednik Kriznog štaba Srpske demokratske stranke (SDS) u Vogošći.

On je uhapšen u februaru na granici BiH i Srbije kod Bijeljine.

Logor ‘Kod Sonje’

Tintor, rođen 1951. godine u Donjoj Jošanici (općina Vogošća), državljanin je BiH i Srbije, a u pritvoru je od 8. februara kada je uhapšen na Međunarodnom graničnom prijelazu Rača. Tada je utvrđeno kako ga traži Kantonalni sud Sarajevo zbog krivičnih djela genocid i uništavanje kulturnih i historijskih spomenika.

Tokom proteklog rata u BiH, Tintor je bio blizak ratnom rukovodstvu na Palama, a bio je i finansijer SDS-a, kojem je poklonio 250.000 maraka [125. 000 eura] i blindirani džip.

Drugog maja 1992. godine je, u funkciji predsjednika Kriznog štaba Srpske opštine Vogošća, izdao naredbu kojom se pansion Kon Tiki (poznatiji kao kafana Kod Sonje) u Vogošći stavlja na raspolaganje srpskoj policiji „radi saslušanja privedenih i pritvorenih lica“, a na taj način označen je početak agonije vogošćanskih Bošnjaka, podsjećaju bh. mediji.

Najveći zločini u Vogošći, kako navode preživjeli iz ovog dijela Sarajeva, desili su se u logorima Kod Sonje i Bunker u Vogošći, Nakina garaža u Krivoglavcima, Planjina kuća u Svrakama, kasarni JNA u Semizovcu, kao i u živom štitu prilikom ofanziva VRS-a na brdu Žuč.

Osuđen u Srbiji

U vogošćanskim logorima mnoge žene su silovane, a neke nakon toga i ubijene. Neke su držane i silovane u štalama u selu Jezera na brdu Žuč.

Tintorovo ime spominjalo se i prilikom iznošenja dokaza protiv Radovana Karadžića.

Svjedok, koji je početkom juna 1992. bio zarobljen u selu Ahatovići u sarajevskoj općini Novi Grad, tvrdio je, svjedočeći u Hagu protiv Karadžića, kako je vojnicima VRS-a koji su zauzeli selo komandovao Tintor.

Prema riječima svjedoka, od 30-ak zarobljenih muškaraca muslimana, 15 je odmah ubijeno, a ostali su prebačeni u Rajlovac i zatvoreni u napuštene tankove za gorivo, gdje su držani u nehumanim uvjetima i prebijani, a dvojica su i umrla od batina.

Tintor je u Srbiji osuđen na devet godina zatvora za ubistvo. Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je presudu Višeg suda iz Valjeva kojom je Tintor osuđen na devet godina zatvora zbog ubistva Branka Petrovića (50) iz sela Todorin.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.