15. Oktobar 2017

Dragi moji,

Jučer smo u Malmeu, Švedska, otvorili Palaču Bošnjaka. Bilo je svečano i ponosno. Velike zasluge za poduhvat kupovije ove palače u centru Malmea za bošnjačke nacionalne potrebe ima vrijedni Bošnjak Elvir Bajraktarević, kojem se i ovom prilikom zahvaljujem na gostoprimsvu.

Čekajući avion, surfuao sam po nekim uspomenama i našio na moj govor u Odžaku prilikom otvranja džamije u nedjelju 12. redžepa, 1427/6. avgusta 6, 2006. god. pa sam želio da to s vama danas podjelim, jer mislim da ima smisla u našem nastojanju da se probudimo i pogledamo oko sebi i pokušamo vidjeti šta stoji ispred nas i šta treba da radimo da prepreke uklanjamo za koračanje naprijed, ako Bog da…

Draga braćo i sestre,
Jučer (avgust 5, 2006) sam prisustvovao otvaranju džamije u Bilalovacu kod Kiseljaka gdje je bio veliki broj muslimana. Neke od poruka koje sam tom prilikom rekao želim ponoviti ovdje u Ožaku. Jer, kažu, poruke se pamte ako su kratke i ako se više puta ponove.

Znao sam da će nas danas u Odžaku biti mnogo, jer ovaj dan je za Odžak, ali i za sve muslimane, izuzetno važan. I znao sam da danas treba govoriti jasno i precizno o tome ko smo i šta smo, te otkuda i kamo treba da idemo. I zato sam svoj govor napisao.
Šest je poruka koje vam danas u Odžaku želim prenijeti:
1.
Prva i najvažnija poruka je da bez vjere u Boga, nema nade, a bez nade, nema sreće.
Nadalje, bez morala nema, zdravlja, a bez zdravlja nema ljudskog života i napretka.
Vjera je, dakle, stvar ljudskoga srca u kojem stanuje dobrota kao uvjet moralnog života koji se temelji na principu širenja dobra i suzbijanja zla. (el-emru bi-l-me'arufi ve-l-nehju anil munkeri).

Prema tome, bit Kur'anske poruke je deset Božijih zapovijedi na principu emra bi-l-merufi i nehja bi-l-munkeri:
prvo: „Nemoj Bogu ništa i nikoga pridruživati“ (Kur'an, 5:151), jer Bog je jedan, nije rođen i rodio nije. I Njemu niko ravan nije.

drugo, „čini dobro svojim roditeljima“ (Kur'an, 5:152), jer onaj koji ne voli svoju majku i svog oca, ne voli nikoga; onaj koji ne poštuje svoje roditelje, kako će poštovati svoje komšije; onaj koji ne prizna svoje roditelje, kako će priznati svoje prijatelje.

Vjera u Boga i ljubav prema roditeljima su kao duša i tijelo čovjeka.

treće: „nemojte ubijati djecu iz straha od siromaštva, jer Allah i vas i njih hrani“ (Kur'an, 5:151), a to je u našem narodu ovako prevedeno: – Svako ima svoju nafaku.

Zato vi mladi ženite se, udajite se i imajte dosta djece, jer, Alejhisselam kaže da će se se ponositi s našom djecom na dan obećanog zbora.

četvrto: „nemojte činiti nemoral ni javno ni tajno“ (Kur'an, 5:151), jer onaj koji čini nemoral zagađuje okolini od koje ovisi duhovno zdravlje cijelog društva.

peto: „nemojte ubiti nevina čovjeka“ (Kur'an, 5:151), jer onaj koji ubije nevina čovjeka kao da je ubio cijeli svijet, a onaj koji spasi život jednom čovjeku, kao da je spasio cijeli svijet.
šesto, „nemojte uzimat hakove jetima“ (Kur'an, 5:152), jer jetimski hak je jedan od najtežih grijeha prema Bogu i prema čovjeku.

sedmo: „kad mjerite, mjerite pravo“ (Kur'an, 5:152), jer bez pravde društvo je bolesno, a kad je društvo bolesno, onda nema sreće ni za pjedinca.

osmo: „kad govorite, govorite pravo pa makar se radilo o vašem rođaku“ (Kur'an, 5:152), jer jedino tako pomažete njemu i svima nama.

deveto: „ako ste potpisali ugovor, poštujte njegovo slovo“ (Kur'an, 5:150), jer nepošten čovjek nije nikome drag i nije nikuda pristao.

deseto: „to je moj put – kaže Alejhisselam Kur'anskim slovom – pa zato idi tim (glavnim) putem. Nemoj ići drigim (sporednim) putevima će te udaljiti od glavnog puta. To vam se zapovijeda – kaže Uzvišeni Allah – nebili ste bili savjesni i odgovorni pred Bogom i svijetom“ (Kur'an, 5:153).

2.

Druga poruka je ista ona koju su neki čuli prošle hefte na Karićima, na bosanskom brdu kod Vareša, gdje je Karić-dedo nekad davno podigao džamiju i učio Allahu dovu da srce dobrih Bošnjana uvijek ima vjeru isto onako kao što je i Ajvaz-dedo učio dovu da se razdvoji stijena, pa da Prusac ima vodu od koje će dobri Bošnjani uzimati abdest i Allahu na sedždu padati.
E, tu na viskom bosnskom brdu – Karići osjetio sam potrebu da pozovem sve naše prvake da među sobom nađu slogu, da jedan drugome ne nanose zlobu, da se svi uhvate za jedno uže kako bi se svi ljudi dobre volje u domovini mogli slobodno da pruže od Drine do Une i od Save do Neretve.
Rekao sam da svako ima svoje radno mjesto. Moje i radno mjesto muftija i imama je džamija – mihrab, minber i ćurs. Zato ako svako bude radio svoj posao na svom radnom mjestu savjesno i odgovorno, bit će nam svima bolji.
No, ovdje tu moju karićsku poruku želim da proširim i produbim, jer to ovo vrijeme i ovo mjesto traži.
Zato neka svima bude jasno da mi dobri Bošnjani imamo tri lika, tri vidika kroz koje vidimo sebe i svijet oko sebe.
Prvi lik i naš vidik je Mehmed Fatih koji nas je naučio da volimo islam;
drugi je Gazi Husrevbeg koji nas je poučio da volimo nauku koju zahtjeva naše vrijeme i naše mjesto;
i treći je lik i naš vidik Alija Izetbegović koji nas je probudio iz sna i pokazao nam kako treba da volimo i da se borimo za svoju vjeru i svoju domovinu.
Mehmed Fatih nam je u amanet ostavio svoju Ahdnamu u kojoj je udaren temelj za bosanski suživot i toleranciju.

U Ahdnami nama, dobrijem Bošnjanima, zapovijeda se da je život naših komšija svetinja; da je vjera naših komšija Božja volja; da je sloboda naših komšija neprikosnovena;
da je imetak naših komšija njihovo neotuđivo pravo;
te da je čast naših komšija naša obaveza da to poštujemo.

Ovo danas i ovdje kažemo pred cijelim svijetom kako bi se znalo da mi nismo zaboravili amanet kojeg nam je Fatih ostavio.

Dakle, nismo zaboravili naše pravo da volimo svoju vjeru, ali ni našu obavezu da poštujemo vjeru naših komšija.

To je tako bilo u Bosni od Kulina-bana, to je tako bilo od vremena Fatiha-sultana, i to će tako biti, ako Bog da, sve do Sudnjeg dana, sve dok bude bilo dobrijeh Bošnjana koji su oduvijek bili Bogu-dragi i Bogu-mili.

Gazi Husrevbeg nam je u amanet ostavio svoju Vakufnamu u kojoj stoji snaga našeg din-i islama. U Vakufnami Gazi Husrevbeg nam propisuje da u njegovoj džamiji slobodno Allahu sedždu činimo; da u njegovoj medresi svoju djecu islamski odgajamo; da u njegovoj biblioteci knjige čuvamo i čitamo, te da u njegovim imaretima gladne hranimo.

Iduće 2007. god. bit će ravno 470 godina otkako dobri Bošnjani svoju djecu odgajaju u Gazi Husrevbegovoj medresi kao najvećem svjetioniku islama na Balkanu, koji ovih dana, sve više privlaći pažnju cijele Evrope, koja polahko ali sigurno počinje shvatati da sjeme duhovnosti, mira i dobrote koje je u Sarajevu posijao Gazi Husrevbeg prije nekoliko stoljeća treba da se prenese i tamo gdje su ljudi potrebni da se upoznaju sa iskustvom sarajevskog duha mira i tolerancije.

Stoga, neka se zna, mi smo vjerni sinovi Bosne, ali i odgovorni građani Evrope koji su spremni podijeliti blagodati mira i tolerancije koje smo naučili od našeg Gazi Husrevbega.
Alija Izetbegović nam je ostavio u amanet svoju knjigu o slobodi.

U Alijinoj knjizi kaže nam se da se sloboda ne poklanja, već osvaja, da se od straha ne bježati, već se strah savaladava vjerom u Boga i borbom za istinu i pravdu.

Dugo nam je trebalo, više od jednog stoljeća, da shvatimo da naš izlaz nije u hidžri, već u borbi za pravo na vjeru i pravo na domovinu.

Alija rahmetli učio nas je da među nama ne smije biti osvete, ne smije biti sujete, ne smije biti pohlepe, ne smije biti izdaje.

Svi se moramo držati za jedno uže oko kojeg ima mjesta za svakoga.

Oni koji nisu spremni da se uhvate za to uže na putu naše zajedničke slobode, mira i napretka, čine to na svoju štetu, jer mi smo apsolutno svjesni da za nas nema drugoga puta, već da budemo i ostanemo zajedno.

Alija nas je učio otvorenosti, ali ne po cijenu da izgubimo svoj vlastiti identitet. Ne smijemo biti naivni i povodljivi za onim od čega nas opet može glava zaboljeti.

Zato neka svi znaju i dobro upamte: mi, dobri Bošnjani, nećemo odustati od slova i duha Fatihive Ahdname o suživotu i toleranciji kao najvišoj bosanskoj vrijednosti; mi, dobri Bošnjani, nećemo zaboraviti Vakufnamu Gazi Husrevbegovu u kojoj se traži da čitamo i učimo znakove Istoka i Zapada, da tražimo nauku pa makar i u Kini, te da čuvamo i širimo duh mira i tolerancije po cijelome svijetu. I neka svi znaju i dobro upamte: mi, dobri Bošnjani, nećemo izdati amanet rahmetli Alije koji nas je učio kako se voli i brani sloboda; kako se voli i brani domovina; kako se otvaraju vrata Zapada i Istoka; kako se čuva čast i ponos svoga naroda, te kako se ide pravim – glavnim putem.

3.

Draga braćo i sestre, moja treća poruka temelji se na iskustvu koje nosim sa obilaska naših džemata u Banjoj Luci, Kotor Varoši, Prnjavoru, Bosanskoj Gradišci, Trebinju, Bileći, Gacku, Fazlagića Kuli i Bosanskoj Dubici.

Iako je teško, povratak na područje banjalučkog muftiluka postepeno se ostvaruje zahvaljujući naporima vrijednih ljudi kao što su banjalučki muftija Edhem ef. Čamdžić, te vrijedni imami banjalučkig muftiluka koji hrabro podnose sve uvrede i napade.

Pa ipak, najvišu pohvalu za povratak zaslužuju naši obični ljudi, džematlije, koji iz pepela podižu svoje kuće i koji pored teških uslova za život ne odustaju od prava na svoju domovinu, na svoju rodnu grudu.

Oduzeta imovina im se teško, ponegdje, nikako ne vraća.

Oni su gotovo od svih zaboravljeni, pa i od onih koji bi trebali brinuti o njihovom jeziku i kulturi, o njihovim ljudskim pravima u školi i na fakultetu.

Ljudima u tim gradovima i selima naše Bosne i Hercegovine treba lijepa riječ i materijalna podrška da ostanu na svom topraku.

Bilo bi nekorektno ne spomenuti da ima ministara u Vladi Federacije BiH koji pomažu povratak na područje banjalučkog muftiluka.

Drago vam je da saznate da je u Trebinju obnovljena Osman-pašina džamija, i to naporima Trebinjaca koji su trenutno rasuti po cijelome svijetu. Osman-pašina-džamija je sada mnogo ljepša nego što je bila.

Međutim, neće vam biti drago kad vam kažem da je stanje povrataka i stanje porušenih džamija u Bileći i Gacku nepodnošljivo za našu dušu, za našu čast i ponos.
Mora se pod hitno džamija u Gacku očistiti od smeća.

I dvije porušene džamije u Bileći moraju se što prije obnoviti.

Braćo i sestre, unatoč velikim poteškoćama s kojima se suočavamo oko povratka na područje banjalučkog muftiluka, želim vam kazati da sam nakon mojih posjeta spomenutim džematima optimista i vjerujem da će se svi Bošnjaci vratiti svojim domovima, te da ćemo sve naše porušene džamije obnoviti, ako Bog da.
4.

Moja četvrta poruka je topla riječ zahvalnosti Bošnjacima koji trenutno žive u više od sto zemalja, a koji su svih ovih godina nesebično pomagali, prvo svojoj rodbini, a onda ulagali i opće dobro naše zajednice, posebno pomažući održiv povratak u selima i gradovima, te obnovi porušenih džamija.
Moji ovogodišnji susreti sa imamima, sa bošnjačkom omladinom i mnogim ljudima iz bošnjačke dijaspore, koji su više nego ranije ove godine došli na odmor u svoju domovinu, uvjerili su me da smo mi narod-tijelo sa dvije ruke koje traže maticu koja može da sve ruke uveže za opće dobro domovine.

Nastojat ćemo, ako Bog da, da plemenitu ruku naše Bošnjačke dijaspore uvežemo sa plemenitom rukom naše domovine, gdje zasigurno živi matica koja će biti u službi općeg dobra svog naroda.

Danas ima osam milijuna Bošnjaka od kojih su veći broj živi u dijaspori. Ako Mađari imaju pravo na svoju matičnu domovinu Mađarsku, onda i Bošnjaci imaju pravo na svoju matičnu domovinu Bosnu i Hercegovinu?!

Bošnjaci, ma gdje bili, imaju pravo na maticu – domovinu, a matica-domovina ima obavezu da ih zagrli.

Zato je od prevelike vađnosti da spomenemo zabrinutost Bošnjaka u dijaspori zbog zakona koji se priprema u njihovoj domovini, „matici“, po kojem ako se uzme državljanstvo zemlje u dijaspori, automatski se gubi pravo na državljanstvo Bosne – domovine.
Ako je tačno da se takav zakon priprema, onda je to, doista, nepravda. Onda je to još jedan progon našeg naroda.

Stoga mi pozivamo odgovorne u državi da odustanu od donošenja takvog zakona kojim se oduzma Bošnjacima pravo na domovinu, pravo na imovinu, pravo da biraju i da budu birani.
Umjesto toga mi predlažemo da država Bosna i Hercegovina donese zakon po kojem će se vratiti bosansko državljanstvo svima onima koji su bilo kada i bilo gdje nasilno protjerani. To je pravedan zakon kojeg Bošnjaci čekaju više od jednog stoljeća.

5.

Danas je dvadest šesti dan od izraelske vojne invazije na Liban. Nakon masakra u Kani, izraelska vojska je u prošli petak ponovo počinila masakr u libanonskom selu Qai. Izrael ruši Liban iz neba, sa kopna i mora.

Ubijeno je stotine nevinih civila – djece, žena i staraca.

Ako se odmah i bezuvjetno ne zaustavi krvoproliće u Libanu, cijeli Bliski istok mogao bi se pretvori u plamen. Tada nema pobjednika. Svi su gubitnici, jer svi posjeduju silu koja može da ih uništi.

Iako znamo šta znači svjetsko licemjerje, pa ipak ne možemo da vjerujemo da je etika čovječanstva toliko nisko pala.

Nije moguće objasniti da se Vijeće sigurnosti UN-a ne može složiti o trenutnom i bezuvjetnom zaustavljanju ubijanja nevine djece u Libanu.

To stanje duha svjetske moći mora da nas zabrine i mora da nas potakne da dignemo svoj glas protiv rata, nasilja i ubijanja nevine djece.

Neka, stoga, naša peta poruka bude: – Zaustavite rat u Libanu odmah i bezumjetno; zaustavite ubijanje nevine djece, jer naša duša ne može to da podese.
Allahu Svemoćni, oduzmi moć onima koji ubijaju nevine ljude!
Allahu Sveznajući, pouči Ibrahimove potomke da umjesto rata, posiju mir na Bliskom istoku!
Allahu Plemeniti, podari sabur nemoćnim!

6.

I poruka šesta je hadis Allahovog Poslanika u kojem se kaže: Moj ummet se nikad neće složiti da ide krivim putem (La jedžtemiu’ ummeti ale-l-dalal).
Dakle, Muhammedov ummet, kojem i mi ovdje pripadamo, može se složiti samo da ide pravim-glavnim putem gdje je njegova sloboda i čast, gdje je njegovo pravo na život, vjeru i imetak.

To je jasno svima onima kojima je hurmet-svetost bosanskih šehida na srcu, svima onima kojima je čast naroda ispred osobne slave, svima koji vjeruju u Boga i u same sebe da je istina jedna i da je pravda neižbježna.
Neka vas Allah čuva ma gdje bili i ma gdje pošli!

(facebook.com)

Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.