12. August 2016

Glamoč, Čapljina – Ove dvije opštine prelaze 50 posto u učešću domaćinstava koja svoje proizvode plasiraju na tržište.

Agencija za statistiku BiH i Federalni zavod za statistiku poslali su odgovor Ustavnom sudu BiH na apelaciju Mladena Bosića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma državnog Parlamenta, upućenu na usvajanje Odluke o jedinstvenom programu obrade podataka popisa stanovništva iz 2013.

– O sadržaju odgovora ne možemo govoriti zbog toga što je postupak u toku, istakli su u državnoj Agenciji.

Na naše pitanje da li je Agencija završila analizu podataka o 196.000 stanovnika BiH, čiji je status sporan za predstavnike vlasti iz Republike Srpske, te šta je ta analiza pokazala, Mirsada Adembegović, stručni savjetnik za odnose s javnošću Agencije, odgovara: “Agencija za statistiku BiH je, u saradnji sa entitetskim zavodima za statistiku, obradila sve popisnice, bez izuzetaka, u skladu sa Zakonom o popisu i Jedinstvenim programom obrade podataka popisa. Popisnice koje nisu zadovoljavale definisane kriterije nisu ušle u obradu konačnih rezultata popisa.”

Najviše djevojaka u TK-u

Federalni zavod za statistiku svoju knjigu sa obrađenim podacima već je izdao.

Prema tim podacima, u 2013. godini u ovom entitetu najviše je bilo osoba starih 17, odnosno 51 godinu – 35.286 i 35.525. Federacija je tada imala 2.219.220 stanovnika, od čega 50,97 posto muškaraca i 49,03 posto žena. Treba napomenuti i da Posavski i Kanton 10 imaju skoro duplo manje žena u odnosu na muški rod, dok su one brojnije u Sarajevskom kantonu. Više od stotinu hiljada stanovnika u FBiH broje sarajevski Novi Grad, Tuzla, Zenica i Mostar.

Bošnjaka u FBiH ima 1.562.372, Hrvata 497.883, Srba 56.550, dok je onih koji se ne žele izjasniti 18.334, Ostalih čak 79.838, a pod rubrikom nepoznato 4.233 građanina ovog entiteta.

Gledano po vjeroispovijesti, onih koji praktikuju islam je 1.581.868, katolika je 490.450, pravoslavaca 57.120, agnostika 9.425, ateista 21.508, onih koji se nisu željeli izjasniti 23.672, ostalih 30.885 i u rubrici nepoznato 4.292 sugrađanina.

Bosanskim jezikom govori u Federaciji 1.656.461 stanovnik, hrvatskim 478.624 njih, srpskim 43.845, “ostalim” 35.633, dok je pod nepoznatim 4.657 građana.

Nikad oženjenih ili udatih u Federaciji (a koji su imali 15 i više godina 2013.) živi 1.862.272. Onih u braku je 1.115.601, razvedenih 59.553, a udovaca/ica 183.101.

Najviše neoženjenih muškaraca imaju Tuzlanski i Sarajevski kanton 89.153 odnosno 96.883 stanovnika, dok je ZDK na trećem mjestu sa 77.967 neoženjenih. Kad je u pitanju udaja, vodi TK sa 52.346 djevojaka, a prati ga Sarajevo sa 51.403 svoje stanovnice koje nikad nisu stupile u brak.

Žena starijih od 15 godina, koje nikad nisu rađale u FBiH je 273.774. Očekivano, najviše od tog broja živi u Sarajevskom kantonu – njih 57.188, a najmanje u Bosanskopodrinjskom 2.755. Majki sa jednim djetetom je u 2013. godini bilo 132.895, onih sa dvoje 308.038, sa troje 138.640, sa četvero djece 54.056, sa petero i više 50.019.

Najviše majki sa petero i više djece živi u Unsko-sanskom kantonu – njih 9.821, potom u ZDK-u – 8.562, dok je na trećem mjestu Tuzlanski kanton sa 8.459 majki.

Obrazovanje

Već je poznato da je Trnovo općina sa najvećim brojem nepismenog stanovništva u FBiH.

No, u grupi sa više od četiri posto nepismenih nalaze se i: Velika Kladuša, Bosanska Krupa, Srebrenik, Teočak, Sapna, Kalesija, Dobretići, Pale, Foča i Ilijaš. Od 1.988.325 stanovnika FBiH starijih od deset godina, nepismenih je 52.227, dok je njih 20.784 bilo bez odgovora pred popisivačima. No, zanimljivo je da su među nepismenima samo 6.823 muškarca i čak 45.404 žene.

Kada je o obrazovanju riječ, u obzir je uzeto 1.862.272 stanovnika starija od 15 godina, među kojima je najviše onih sa završenom srednjom školom – 952.320. Slijede ih oni sa osnovnom školom, kojih je 401.188, potom visokobrazovani građani, sa fakultetom ili akademijom, kojih ima 188.110, a na četvrtom mjestu su stanovnici sa nepotpunom osnovnom školom – njih 167.956. Stanovnika bez ikakvog obrazovanja u Federaciji ima 82.724, onih sa specijalizacijom poslije srednje škole 13.254, a građana sa višom školom ili prvim stepenom fakulteta – 56.720.

Među starijim od deset godina Federacija ima i 765.765 kompjuterski pismenih osoba, onih koji djelimično poznaju rad na računaru je 475.469, nepismenih u ovoj kategoriji ima 723.834, dok ih se 23.257 nije ni izjasnilo.

Među ekonomski aktivnim stanovništvom najviše je zaposlenih 635.246 ili 76,03 posto, onih koji su radili ranije FBiH ima 102.997 ili 12,33 posto, a stanovnika bez radnog iskustva čak 97.329 ili 11,65 posto.

Učenika ili studenata (starijih od 15 godina te 2013) ima 181.934, penzionera je bilo 368.934, osoba koje obavljaju kućne poslove 295.895, nesposobnih za rad 33.161.

Kada govorimo o poljoprivredi, po učešću domaćinstava koja prodaju svoje proizvode na tržištu u odnosu na ukupan broj domaćinstava jedne lokalne zajednice, samo Glamoč i Čapljina prelaze 50 posto.

Iza njih su, sa procentima između 40 i 50 posto: Kupres, Ljubuški, Stolac i Čelić.

Načelnik Glamoča Radovan Marković za Oslobođenje kaže kako ovakvi podaci govore i da ljudima nije mrsko raditi, ali i da nemaju izbora, pa se okreću poljoprivredi.

– Uz Glamočko polje, nama poljoprivreda jeste glavni resurs. No, među resursima imamo i šumsko bogatstvo, ali zbog politike kantona (Livanjski kanton), koja je za mene fašistička, u preduzećima ove oblasti ima najmanje Glamočana.

Glamočki krompir

Tu dolaze i rade ljudi iz Sinja, Posušja, Livna i zbog toga smo stalno po sudovima. Volio bih da Opština podijeli još zemlje stanovništvu, ali i zbog toga smo na sudu. I zbog toga se morate obraćati Kantonu sa zahtjevom. A svi znaju kakav je glamočki krompir!, ističe Marković.

Gledano po kantonima, Tuzlanski ima najviše domaćinstava koja se bave poljoprivredom – 25,81 posto. Slijede ga ZDK sa 21,94 posto, SBK – 14,51, USK – 11,03, HNK sa 8,15 posto, KS sa 7,42, Zapadnohercegovački sa 4,42, Kanton 10 – 3,34 posto, Podrinje sa 1,82 i BPK sa 1,55 posto.

Mehmed Nikšić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka Federacije, kaže nam kako godinama pokušava objasniti nadležnima u državi da od poljoprivredne proizvodnje ovdje živi milion ljudi.

– Krajnje je vrijeme da se i u FBiH prestanemo hvaliti onim što nismo iskoristili. Ogromne su naše prednosti, jedini u Evropi imamo organsku proizvodnju, samo što to naši političari ne vide. Odluka Vlade Federacije od prije 15-ak dana budi nadu da će se početi stvarati povoljniji ambijent za poljoprivrednike i da će to biti početak reformi u ovoj oblasti. Uređenje države jeste problem, svi znamo kako se ta mjesta u administraciji dobijaju. Ali, mi jedini nudimo da nas država oporezuje, ističe Nikšić, te dodaje kako bi se, kroz podršku federalne Vlade vrlo brzo moglo doći do 40.000 onih koji bi sami sebe zaposlili.

– Ne možete naći nijednog poljoprivrednika koji je penziju zaradio na svojoj zemlji. Ta se praksa, još iz onog sistema, mora mijenjati! Ne mogu ni političari uzimati od stečevina Evropske unije samo ono što se njima sviđa. Poreska politika je nama najveći problem, jer ne može iste obaveze imati hotel u centru grada i poljoprivrednik sa nekoliko grla stoke, napominje Nikšić.

Poljoprivrednici ističu i kako pomoći i podrške od dijela akademske zajednice, a koja se bavi ovom oblašću, nema, jer “su svi oni na budžetu i ne razumiju bilo koga od nas”.

(oslobodjenje.ba)

Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR