Sarajevo – Politika koju je početkom devedesetih godina prema BiH vodio tadašnji hrvatsko predsjednik Franjo Tuđman dovela je do ogromnog stradanja i nepotrebnog rata između Hrvata i Bošnjaka.
čije se posljedice osjete i danas, smatra profesor Suad Kurtćehajić, predsjednik Foruma bošnjačkih intelektualaca (FBI).
Regionalno uređenje Bosne
FBI je danas organizovao javnu tribinu upravo na temu “Hrvatska politika prema Bosni od 1992. do 1995. godine”. Osim profesora Kurtćehajića na javnoj tribini govorili su i mnogi drugi ugledni profesori i istoričari.
“Što se tiče politike Hrvatske u BiH ona je imala dvije linije. Jedna je bila probosanska i on je nažalost bila slabije uticajna, a druga je bila tvrda linija koju je zastupao hrvatski predsjednik Tuđman i ona je bila na fonu toga da BiH ne treba da opstane, nego da se njen teritorij podijeli između Hrvatske i Srbije i eventualno ostavi mala, mini država za Bošnjake. Zbog takve politike došlo je do ogromnog stradanja i do nepotrebnog rada između Hrvata i Bošnjaka. Da tog rata nije bilo možda bi danas imali potpuno drugačiju situaciju i ne bi imali entitetsko, nego regionalno uređenje Bosne. Na kraju je ta politika slomljena, ali njene posljedice su ostale u odnosima Hrvata i Bošnjaka, koje se i danas osjete”, kazao je Kurtćehajić i dodao:
Federalna i unitarna država
“Bosna je nešto što Bošnjaci ne smiju dozvoliti da nestane. Kada bi se to dogodilo Bošnjaci bi postali Palestinci u Evropi i vremenom bi nestali kao narod. Tako da je bilo koji povik da se pravi treći entitet, za koji znamo šta je bio, vrlo opasan. Taj entitet je bio samo privremena faza do ujedinjenja sa Hrvatskom i ostvarenje onoga što je Tuđman htio, a to je da se BiH podijeli između hrvatske i srpske interesne sfere. Ako se hrvatska politika istinski okrene prema Bosni, onda će mnoge stvari biti povoljnije. Tada će integrativne snage nadvladati snage koje u manjem entitetu predvodi Milorad Dodik, da se jednostavno odustane od tih velikodržavnih koncepcija. Nama su svi problemi u BiH realno došli iz vana, iz Beograda i Zagreba.”
Prema Kurtćehajićevim riječima, dobro rješenje za uređenje BiH bi bilo nešto između federalne i unitarne države, ali uz pretpostavku da se tim projektom zahvati i bh. entitet RS.
Istoričar Mesud Hero jedan je od autora djela na preko 1.000 stranica “Hrvatska republika Herceg-Bosna, agresija i zločin”.
“Herceg-Bosna je politički projekat koji je 1992. godine doživio svoju kulminaciju. Međutim, u knjizi se ne bavimo samo pitanjem Herceg-Bosne, nego generalno hrvatske politike prema BiH. Od pojave na političkoj sceni Ante Starčevića i hrvatskog nacionalizma, pa sve do danas. U više navrata hrvatska politika je u ključnim i prelomnim trenucima historije bila prilično neprijateljski nastrojena prema BiH i Bošnjacima. I danas takva politika ima neku konstantu. Neću reći da je sva hrvatska politika takva, ali ona koja vlada od Starčevića, preko braće Radić, Vlatka Mačeka, Ante Pavelića, Tuđmana, pa i posljednjih ispada Zorana Milanovića, kao premijera, vidi se da je ta politika često prelazila granice neću reći korektnog, nego je bila otvoreno neprijateljska”, smatra Hero.
Povod za održavanje ove tribine je godišnjica napada Hrvatskog vijeća obrane i Hrvatske vojske 23. oktobra 1992. godine na BiH i izlazak iz štampe knjige “Hrvatska republika Herceg-Bosna, agresija i zločin”, autora Mesuda Here i Fuada Kovača.
Osim Kurtćehajića, koji je bio moderator, u raspravi na javnoj tribini kao uvodničari učestvovali su profesor emeritus Enver Imamović, Kovač, Hero i Avdija Kovačević, načelnik Općine Vareš.
(Anadolija)