9. Juli 2018

Piše: Mario Pejović

Na zajedničkoj dženazi 11. jula u Memorijalnom centru Potočari posljednji smiraj naći će 35 žrtava genocida u Srebrenica. Ukop će ujedno biti i podsjetnik na zvjerstva počinjena nad Bošnjacima tog kraja u julu 1995. godine i patnju koju i danas prolaze njihove porodice, ali i podsjetnik na ogromne napore koji se ulažu u potragu za posmrtnim ostacima i identifikaciju žrtava.

Među 35 žrtava koje će ove godine biti ukopane u Potočarima nalazi i se i četvero maloljetnika. Najmlađi od njih je Vesid Ibrić, koji je imao samo 16 godina kada je ubijen. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice Liplje, na području Zvornika, još 2001. godine. To što će tek ove godine biti ukopan pokazuje koliko truda je potrebno za se pronađu dijelovi skeleta žrtava, koje su često nakon ubistva premještani iz jedne masovne grobnice u drugu.

Istog dana će biti i ukopan Feris Mehmedović, koji je također imao 16 godina kada su ga ubili pripadnici srpskih snaga. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni u dvije zasebne masovne grobnice. Dijelovi tijela ovog dječaka su ekshumirani iz masovne grobnice Glogova, opština, Bratunac 2000. godine, a dijelovi skeleta su devet godina kasnije ekshumirani iz masovne grobnice Zalazje, opština Srebrenica, kaže Lejla Čengić iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine. Njegov otac je ukopan prije 15 godina i Feris će sada biti ukopan pored svog oca.

Ovogodišnja zajednička dženaza u Memorijalnom centru Potočari će biti ujedno s najmanje ukopanih do sada, navodi Čengić, jer u posljednje vrijeme nisu otkrivene veće masovne grobnice.

Ubijeni bračni par

Posljednja koja je otkrivena je ona u Raščića Gaju, na području Vlasenice, iz koje su 2016. godine ekshumirane tri žrtve. Među njima je mladi bračni par Dudić, 20-godišnja Nizija i 22-godišnji Remzija. Nizija je bila u šestom mjesecu trudnoće kada je ubijena 1995. godine.

“Njihovi posmrtni ostaci su 21 godinu čekali da budu pronađeni”, navodi Čengić.

Osim 35 osoba koje će biti ukopane 11. jula, u identifikacijskom centru u Tuzli se nalaze posmrtni ostaci još 167 žrtava srebreničkog genocida. Njih 43 su i zvanično identificirani i DNK analizom, ali su ih i identificirale njihove porodice. Preostalih 124 je identificirano putem DNK analize, a čeka se da ih identificiraju porodice, što je obavezno kako bi se posmrtni ostaci mogli ukopati.

“Generalno, mnogo je žrtava pronađeno na površini terena, ili su pronađeni u izmještenim, odnosno u sekundarnim masovnim grobnicama, što je i u jednom, i u drugom slučaju imalo za posljedicu nekompletnost posmrtnih ostataka. Iz tog razloga se porodice teško odlučuju za ukop, jer se nadaju da će biti pronađeni i ostali dijelovi tijela, kako bi ih mogli ukopati”, pojašnjava Lejla Čengić.

U slučajevima kada se nakon dženaza pronađu dijelovi tijela, oni se dodaju ranije ukopanim dijelovima skeleta.

Žrtve genocida

Tako će već 12. jula, dan nakon zajedničke dženaze u Potočarima, krenuti reasocijacija, kada će 80 žrtava genocida biti otkopano, kako bi im se dodali naknadno pronađeni dijelovi tijela, što je praksa koja se radi svake godine.

Do sada je u Memorijalnom centru ukopano 6.575 žrtava genocida, dok je 235 individualno ukopano izvan Potočara, na lokanim mezarjima, prema željama njihovih porodica.

Najmlađa žrtva srebreničkog genocida je beba Muhić, koja je živjela tek nekoliko minuta. Roditelji su joj dali ime Fatima. Njene sićušne kosti su pronađene u plastičnoj kesi u masovnoj grobnici s još pet žrtava u krugu fabrike akumulatora, gdje su boravili holandski vojnici u sastavu Unprofora. Najstarija žrtva je Šaha Izmirlić, ubijena u 90. godini.

Traga se za još više od 1.000 žrtava genocida, a nema naznaka kada bi se ti ubijeni Srebreničani mogli pronaći.

Uoči zajedničke dženaze bit će održan 13. po redu Marš mira, pješački pohod koji se održava u sklopu obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici i njenoj okolini, s ciljem odavanja počasti žrtvama genocida te podsjećanja na stravične zločine.

Od 2005. godine hiljade muškaraca i žena, starih i mladih, iz Bosne i Hercegovine, ali i cijelog svijeta, pješače od Nezuka do Potočara i Srebrenice u smjeru suprotnom od onog u kojem su u julu prije 23 godine deseci hiljada stanovnika područja Srebrenice bježali ispred srpskih snaga, kako bi stigli do slobodne teritorije. Više od 8.000 srebreničke djece, žena, staraca i muškaraca u tome nisu uspjeli, a mnogi do danas nisu pronađeni.

Zloglasna ‘Bukva’

Prema riječima Munira Habibovića, predsjednika organizacionog pododbora Marša mira, sve je spremno za ovogodišnju kolonu sjećanja.

Za razliku od prethodnih godina, ovogodišnji Marš mira će ići identičnom trasom kojom se išlo 1995. godine, odnosno prvi put će se ići i preko lokacije zloglasne “Bukve”. Na tom mjestu je hiljade Bošnjaka upalo u zasjedu srpskih snaga, a osim granata i metaka, po preplašenim stanovnicima Srebrenice i okoline su počela padati velika stabla.

U jednom danu je samo na tom mjestu ubijeno više od 1.000 Bošnjaka, a hiljade ljudi je ranjeno.

Prethodnih godina nije bilo moguće proći tim putem, jer je sve bilo minirano, kazuje Habibović, ali napori uloženi još od prošle zajedničke dženaze su urodili plodom i deminirano je područje, a pripremljena je sigurna staza za učesnike Marša mira.

“Na stratištu gdje je pala ‘Bukva’ imat ćemo historijski čas, gdje će se obratiti učesnici Marša mira, ljudi koji su preživjeli taj pad ‘Bukve’ i koji su vidjeli stravičan zločin kojem su prisustvovali, ispričat će onoliko koliko budu mogli”, navodi Habibović.

On podsjeća da je ovo prvi put od 1995. godine da će preživjeli posjetiti mjesto gdje su upali u zasjedu i gdje su ubijene i ranjene hiljade njihovih članova porodice i prijatelji, tako se može očekivati da ih ponesu emocije, da možda i ne budu mogli ispričati sve ono što su isplanirali.

“Veliki je to šok”, kaže predsjednika organizacionog pododbora Marša mira.

Očekuje se 6.000 učesnika Marša mira

Ove godine se očekuje najmasovniji Marš mira od njegovog pokretanja. Do sada je prijavljeno više od 3.000 učesnika, ali se uoči samog starta uobičajeno prijave hiljade ljudi. Dio se, također, priključi i na samoj dionici kolone, na nekim mjestima čak i po 1.000 ljudi.

Zbog svega, kaže, očekuje se da ove godine put od više od 100 kilometara kroz brdsko-planinske puteve, šume i ravnice pređe više od 6.000 ljudi.

Marš mira traje tri dana, od 8. do 10. jula, s isto toliko etapa. Svaka od etapa duga je između 25 i 30 kilometara. Kolona polazi 8. jula iz Nezuka, a u tri dana prolazi maršutom: Nezuk – Baljkovica – Parlog – Crni Vrh – Snagovo – Liplje – Jošanica – Donja Kamenica – Bakrači – Glodi – Udrč – Cerska – Kaldrmica – Đugum – Mravinjci – Burnice – Kameničko Brdo – Ravni Buljim – Jaglići – Šušnjari – Budak – Potočari (Memorijalni centar).

Trasa uključuje teško prohodne brdsko-planinske predjele (Udrč, 1.043 metra nadmorske visine), gusto pošumljene predjele s potocima, a prolazi i kroz određeni broj povratničkih naselja, čije su gostoprimstvo ranijih godina osjetili mnogi učesnici ovog pohoda.

U toku Marša se na određenim lokalitetima održavaju kraći historijski časovi, na kojima se mogu čuti i svjedočenja preživjelih osoba učesnika Marša smrti iz 1995. godine.

Izvor: Al Jazeera

Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR